Ove znanstvenice nas i danas inspiriraju svojim postignućima

Povijest čovječanstva bogata je inspirativnim ljudima i brojnim otkrićima koja su od iznimne važnosti za današnji svijet i njegovo funkcioniranje. Iako povijest mnogo puta nije bila naklonjena ženama koje su često bila nepravedno zanemarivane i potisnute u drugi plan, osobito u znanstvenim krugovima, neosporna je činjenica kako je mnogo znanstvenica ipak ustrajalo na svom radu, obrazovanju i otkrićima.

Usprkos mnogim preprekama, brojne su žene doprinijele znanosti pritom u fokus stavljajući svoju hrabrost, ustrajnost i rušenje stereotipa. Mi donosimo neke od njih kako bismo pokazali da žene i danas itekako inspiriraju svijet svojim važnim postignućima te kako upornost i vjera u vlastite sposobnosti i znanje mogu nadvladati mnoge društvene barijere, bez obzira u kojem dobu živjeli.

Ovo su znanstvenice koje nas i dalje inspiriraju

Ovom se temom bavila i autorica Rachel Ignotofsky koja je napisala i ilustrirala knjigu „50 neustrašivih znanstvenica koje su promijenile svijet“. U njoj je naglasila doprinos žena na brojnim područjima znanosti i tehnologije. Uključila je mnoga važna imena od vremena drevne Grčke pa sve do suvremenog doba. U nastavku pročitajte više o nekima od njih.

Marie Curie

Marie Curie jedna je od najpoznatijih žena znanstvenica svih vremena, stoga je na brojnim ovakvim popisima zasluženo na prvom mjestu. To dokazuje i činjenica kako je do današnjeg vremena ostala jedina žena koja je dvostruka dobitnica Nobelove nagrade za dvije različite znanstvene discipline. Prvu je dobila za postignuća u fizici 1903. godine, a drugu u kemiji 1911. koju je ujedno podijelila i sa suprugom Pierreom s kojim je otkrila radioaktivnost te kemijske elemente radij i polonij. Njezin rad ostao je temelj za modernu fiziku i medicinsku primjenu radijacije. U kontekstu obitelji Curie, važno je spomenuti kako je znanstveni rad roditelja bio inspiracija i za rad njihove starije kćeri Irene koja je također postala Nobelovka. Naime, zajedno sa suprugom Fredericom Joliot-Curieom 1935. godine dobila je Nobelovu nagradu za kemiju za otkriće umjetne radioaktivnosti.

Maria Agnesi

Slavnih matematičarki je u povijesti bilo mnogo, ali Maria Agnesi je jedna od najistaknutijih ličnosti 18. stoljeća te ju se smatra prvom poznatom matematičarkom i prvom ženom, profesoricom matematike na sveučilištu. Govorila je šest jezika i od djetinjstva bila toliko nadarena da legenda kaže kako je njen otac morao slovaricu staviti pod ključ kako ona ne bi prebrzo naučila čitati. U njeno doba pismenost u Milanu nije bila velika, stoga je njena žeđ za znanjem bila zaista impresivna. Njena knjiga Instituzioni analitiche iz 1748. godine izazvala je senzaciju u akademskom svijetu i predstavlja najstarije sačuvano djelo o matematici koje je napisala žena. Ta knjiga i dan danas služi kao vrijedna literatura u znanstvenim krugovima. Najpoznatija je po krivulji koju je proučavala, stoga ona i danas nosi njeno ime: krivulja Marie Agnesi. Njen rad impresionirao je i caricu Mariju Tereziju, ali i papu Benedikta XIV. koji joj je ponudio mjesto predavačice matematike na Sveučilištu u Bologni. Ipak, do kraja života izabrala je baviti se teologijom i humanitarnim radom.

Augusta Ada Byron (Ada Lovelace)

Ada Lovelace je kći pjesnika Georgea Byrona i smatra je se prvom računalnom programerkom. Tu je titulu zaslužila velikim otkrićem prvog priznatog strojno proizvedenog algoritma. U svojim opsežnim bilješkama, predstavila je algoritam za izračunavanje Bernoullijevih brojeva pomoću analitičke mašine koju je samostalno razvila te je demonstrirala mogućnosti stroja pomoću uvjetnih naredbi i programskih petlji. Sebe je smatrala analitičarkom i metafizičarkom. Po njenom je imenu nazvan računalni programski jezik Ada kojeg je osmislilo ministarstvo obrane SAD-a krajem 70-ih godina prošlog stoljeća, a dobila je i svoj dan koji se obilježava 16. listopada. Na taj dan slave se postignuća svih žena u znanosti i tehnologiji.

Rachel Carson

Kada je ekologija u pitanju, ne smijemo zaboraviti i na Rachel Carson, američku znanstvenicu i prirodoslovku. U djetinjstvu je mnogo vremena provodila istražujući šume, potoke i livade što je itekako postavilo temelje za njenu budućnost i karijeru. Diplomirala je biologiju i magistrirala zoologiju uz izvanredna akademska postignuća. Njene knjige postale su bestselleri i etabilirale je među vodeće znanstvenice na području morske biologije. Najpoznatije djelo koje je ujedno bilo i poticaj na promjenu perspektive prema ekologiji i zaštiti okoliša općenito, nazvala je Tiho proljeće, a u njemu je istraživala učinak pesticida na okoliš upozoravajući na opasnost upotrebe kemikalija. Sve to potaknulo je razvoj modernog ekološkog pokreta i pozvalo čovječanstvo na buđenje i očuvanje planeta Zemlje.

Rita Levi-Montalcini

Ova znanstvenica javnosti je poznata kao talijanska neurologinja koja je s biokemičarom Stanleyem Cohenom 1986. godine podijelila Nobelovu nagradu za medicinu. Nagrađeno otkriće bilo je vezano za tvar koja utječe na rast živčanih stanica (NGF) čime je otvorila vrata za bolje razumijevanje tumora i niza razvojnih deformacija te demencije. Zbog svojih je postignuća lansirana među kultne talijanske ikone, a bila je aktivna i na političkoj sceni. Tadašnji talijanski premijer, Carlo Azeglio Ciampi, 2001. godine imenovao ju je doživotnom senatoricom zbog izvanrednog doprinosa znanosti i društvu. Posebnu inspiraciju i vjetar u leđa davala je svim ženama ohrabrujući ih svojim primjerom. Jednom je prilikom izjavila kako žene moraju shvatiti da je njihova vrijednost iznad pravila koja diktiraju muškarci i potrošačko društvo. Umrla je u 103. godini života ostavivši iza sebe bogato nasljeđe u vidu znanstvenih i društvenih postignuća.

Barbara McClintock

Znanstvenica koja je nosila hlače u doba kada je to bilo nezamislivo za žene, koja je voljela boks, košarku i posvećenost istraživačkom znanstvenom radu, primjer je da žene, bez obzira u koje doba žive, mogu i trebaju težiti ostvarenju svih svojih snova. Nakon što je uzgojila polje kukuruza i provela mnogo vremena proučavajući zrna kukuruza pod mikroskopom, Barbara McClintock otkrila je da ta zrna mogu biti različitih boja, a imati iste gene, samo drugačije poredane. Njeno otkriće o mobilnim genetskim elementima nije naišlo na odobravanje tadašnje znanstvene zajednice. Nitko joj nije vjerovao, zbog čega je priznanje u obliku Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu čekala godinama. Dobila ju je 1983. godine, nakon čega je u potpunosti transformirala dotadašnje razumijevanje genetike. Svojim je radom inspirirala brojne genetičare za daljnje otkrivanje u tom segmentu za sve ostale vrste koje postoje na svijetu te je postala prva predsjednica Genetičkog društva Amerike.

Sve ove žene utkale su put budućim generacijama čiji se dorinos danas slavi unatoč svim povijesnim i društvenim preprekama. Uvid u životne priče i rad predstavljenih znanstvenica pokazuje kako rodne predrasude s kojima su se borile danas samo još snažnije odjekuju kroz njihove pobjede u obliku brojnih Nobelovih nagrada i ostalih priznanja te kako i dalje mogu biti inspiracija svim mladim ženama koje zanima bavljenje znanosti.

Izvor naslovne fotografije: Pexels