Koja je razlika između stresa i burnouta? Ovo su znakovi
Zbog užurbanog načina života, sve više osoba se bori s ovim problemima. No postoji razlika između stresa i burnouta, a simptome je dobro prepoznati na vrijeme.
Burnout je stanje kroničnog stresa. Razvija se kroz duže vrijeme kada osjećamo da je naš rad besmislen, kada postoji nesrazmjer između onoga što želimo raditi i onoga što radimo ili kada pokušavamo ugurati što više obaveza u jedan dan što zapravo ne bismo trebali raditi. Sve to dovodi do:
- Fizičke i emocionalne iscrpljenosti
- Cinizma i otuđenosti
- Osjećaja neučinkovitosti i manjka postignuća
Burnout ne nastaje odjednom, nego kroz duži period vremena u kojem smo pod kroničnim stresom i pritiskom. Naše tijelo i mozak nam šalju signale koje ako prepoznamo na vrijeme možemo prevenirati razvitak sagorijevanja. U potpuno razvijenom burnoutu, osoba više nije u stanju funkcionirati ni na osobnoj ni na profesionalnoj razini.
Izvor: Pexels
ADVERTISEMENT
Koja je razlika između stresa i burnouta?
Razlika stresa i burnouta je upravo u razini i duljini stresa, što ranije se prepoznaju simptomi stresa to je veća šansa da se stres neće razviti u burnout. Stres je relativno kratkotrajan, može trajati do nekoliko dana. S druge strane, burnout se razvija kroz duže vrijeme kada osjećamo da je naš rad besmislen te kada postoji nesrazmjer između onoga što želimo raditi i onoga što radimo.
Znakovi fizičke i emocionalne iscrpljenosti:
- Kronični umor – u početku se prezentira kao nedostatak energije i osjećaj umor danima, kasnije se osoba osjeća fizički i emocionalno iscrpljeno, izmučeno i potrošeno, te pomisao na sutrašnje obveze ju još više iscrpljuju.
- Problemi sa spavanjem – u početku osobi je potrebno više vremena da utone u san, često se budi, preopterećena je mislima o obvezama zbog čega sve to vodi do nesanice.
- Problemi s pažnjom i koncentracijom – smanjena koncentracija i zaboravljivost su prvi znakovi, kasnije se simptomi mogu akumulirati do razine da osoba ne može više raditi.
- Fizički simptomi – bol u prsima, preskakanje i lupanje srca, kratak dah, bol u trbuhu, vrtoglavica, padanje u nesvijest i glavobolje neki su od simptoma koji se mogu javiti.
- Češća obolijevanja – budući da je ljudsko tijelo istrošeno, imunosni sustav je oslabljen i osoba je osjetljivija na razne infekcije, gripe i prehlade.
- Gubitak apetita – u početku osoba ne osjeća glad i preskače nekoliko obroka, a kasnije to može rezultirati potpunim gubitkom apetita i na gubitku težine.
- Anksioznosti – u početku se javlja napetost, zabrinutost i živčanost, kasnije se anksioznost može toliko razviti da osoba ne može funkcionirati ni privatno niti profesionalno.
- Depresija– u početku se javlja tuga i osjećaj beznađa, kao i osjećaj krivnje i bezvrijednosti kao rezultat toga, a kasnije se može razviti u tešku depresiju.
Izvor: Pexels
Posljedice stresa
Na fiziološkoj razini, dugotrajna opterećenost neprestano stimulira os hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda što rezultira povećanim lučenjem kortizola. Osoba koja ima povišenu razinu kortizola, osjeća stalnu želju za slanim i slatkim i općenito pojačanu glad. Nakon dugotrajnog iscrpljivanja nadbubrežne žlijezde dolazi faza smanjene razine kortizola u organizmu, kao i obrnut raspored njegova lučenja: više razine kortizola tijekom noći i preniske razine kortizola ujutro.
Konačna posljedica kronične hiperaktivnosti HHA osi je pojava sindroma adrenalnog umora. Nakon nekog vremena adrenalni umor može prijeći u adrenalnu iscrpljenost. U tom stanju nadbubrežne žlijezde više uopće ne reagiraju na stres. Stanje se karakterizira niskim nivoom kortizola i DHEA u organizmu. Kada nadbubrežne žlijezde prestanu raditi, nastaje kompletan poremećaj svih hormonskih procesa u organizmu.
Također, osoba koja proživljava simptome burnouta gubi užitak, pesimistična je, izolirana i otuđena.
Znakovi osjećaja neučinkovitosti i manjka postignuća:
- Osjećaji apatije i beznađa – osjećaj da ništa nije kako treba i da ništa nije bitno, kako se simptomi pogoršavaju ovi osjećaji mogu kočiti osobu i postavljati pitanja poput “koji je smisao?”.
- Povećana iritabilnost – javljaju se osjećaji nevažnosti, neučinkovitosti, beskorisnosti, osjećaj da više nisi u stanju odraditi nešto jednako efikasno kao prije.
- Manjak produktivnosti i loša izvedba – bez obzira na mnogo vremena uloženog u rad, kronični stres sprječava dobru učinkovitost i efikasnost kao prije, što rezultira u nagomilavanju obveza i osjećaju nezadovoljstva.
Izvor: Pexels
Kako prevenirati ili izliječiti burnout?
Bitno je osvijestiti simptome i naučiti kada je vrijeme za odmor. Uz to, san je izuzetno bitan. Probajte isključiti mobitel prije spavanja. Bavite se tjelesnom aktivnošću – boravite što više na svježem zraku ili izaberite neki sport. Hrana također igra važnu ulogu na našu energiju i rasploženje. Imajte i to na umu.
Iako je borba s burnoutom proces, pokušajte se organizirati i planirajte dan po svojim unaprijed napisanim zadacima. Izuzetno je bitno pronaći vrijeme za sebe i stvari koje volite. Na taj način ćete biti odmorniji i imat ćete više energije i motivacije.
Bitno je i s kime ste okruženi. Pronađite krug ljudi u kojem ćete imati podršku. Bilo da se radi o kolegama na poslu, prijateljima ili članovima obitelji. Jedna od bitnih stvari je naučiti reći: “Ne”.
Ako shvatite da ne možete sami riješiti svoje probleme i tonete sve dublje u svoje negativne misli, obratite se stručnoj osobi za pomoć i savjet.
Izvor naslovnice: Pexels
ADVERTISEMENT