Možda ste i vi fleksitarijanac: Način prehrane koji podržavaju brojna poznata holivudska lica
Pišemo o prehrani koja uključuje svaku vrstu hrane, ali u kojoj je meso, iako prisutno, najmanje zastupljeno.
Pišemo o fleksitarijanstvu, trenutno prilično raširenom načinu prehrane, čiji je cilj povećati unos biljne hrane ali bez eliminacije namirnica životinjskog podrijetla. Mogli bismo reći da je zapravo riječ o opuštenoj, fleksibilnoj verziji vegetarijanstva – dakle, naglasak je svakako na voću, povrću i žitaricama kao bazi prehrane, no s povremenom konzumacijom mesa.
Na ovakav način prehrane obratili su pažnju Paul McCartney i njegove kćeri Stella i Mary, kad su još 2009. pokrenuli kampanju “bezmesni ponedjeljak”, koju su podržala brojna poznata holivudska lica poput Emme Thompson i Woodyja Harrelsona. Svrha te kampanje bila je potaknuti ljude da jedan dan u tjednu ne jedu meso kako bi pridonijeli smanjenju globalnog zagrijavanja, ali i osvijestili važnost povećanja količine biljnih namirnica u redovnu prehranu.
ADVERTISEMENT
Naime, poznato je da konzumacija biljne hrane može poboljšati zdravlje, povećati dugovječnost i gubitak kilograma, dok vlakna mogu pridonijeti osjećaju sitosti, mršavljenju i smanjivanju udjela masnog tkiva u organizmu. S druge strane, limitiran unos namirnica životinjskog podrijetla doprinosi normalizaciji kolesterola u krvi, te potencijalno smanjuje rizik za pojavu nekih vrsta raka. Ovakva vrsta prehrane dobra je i za sve koji imaju problema s debljinom, visokim krvnim tlakom, povišenom razinom kolesterola, šećera i masnoća u krvi.
Izvor: Pixabay
Fleksitarijanstvo ne traži konkretno odricanje, ni od mesa, ali ni od, recimo, slatkog ili ugljikohidrata. Ono pokušava naglasiti važnost raznolike prehrane dajući prednost neprerađenim, odnosno minimalno prerađenim namirnicama biljnog podrijetla. Posebno se naglašava važnost uključivanja mahunarki u prehranu, primjerice soje, leće, slanutka i graha, jer su bogate mikronutrijentima, bjelančevinama i složenim ugljikohidratima, a siromašne mastima.
Čak i proizvodi od navedenih namirnica, primjerice, humus, tofu ili tempeh, obogaćuju našu prehranu i čine ju raznolikom. Prateći fleksitarijansku prehranu možemo otkriti neko novo voće i povrće, ili već poznate, ali manje korištene namirnice poput manga, tapioke ili kvinoje, uvrstiti u našu redovnu prehranu.
Izvor: Pixabay
ADVERTISEMENT
Pojednostavljeno, ako želimo pratiti ovu vrstu prehrane, u svakom obroku nam treba prevladavati biljna hrana, i to što više svježa, cjelovitija i raznovrsnija: povrće, voće, punozrnate žitarice kao što su proso, ječam ili pir, zatim orašasti plodovi, sjemenke (primjerice lanene ili chia sjemenke), začinsko bilje, jogurt, kefir, zeleni radič, korijen cikorije, kurkuma, indijski šafran, grašak…Meso treba svesti na minimum, birati ono nemasno visoke kvalitete, poput piletine ili puretine, te što više izbjegavati ono prerađeno poput slanine, kobasica, salame, paštete… Meso se može zamijeniti i mahunarkama koje obiluju proteinima (primjerice grah, leća, slanutak) ili pak koristiti vege zamjene za meso poput tofua i tempeha. Ukratko, fleksitarijanstvo nije stroga dijeta, to je pametan način prehrane važan ne samo za osobno nego i planetarno zdravlje. Vrijedi probati, zar ne?
Izvor naslovne fotografije: Unsplash