Ova bolest je među pet najčešćih uzroka smrti

Kada je riječ o menstruaciji i njezinom utjecaju na radno mjesto, postoje zajedničke zablude koje treba razjasniti.

Posted: February 9, 2024

Simbol je kampanje crvena haljina – haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja. Kampanja ima za cilj potaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi potaknuti stručnjake u zdravstvu da obrate posebnu pozornost na srčani i moždani udar kod žena, zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce.

Hrvatsko je neurološko društvo 2019. godine pokrenulo nacionalnu kampanju „Dan CRVENIH HALJINA“, posvećenu borbi protiv moždanog udara u žena, a obilježava se prvog petka u veljači.

Zaštitni je znak silueta žene u crvenoj haljini, koja je istovremeno krhka i snažna, i koja savršeno oslikava misiju ove akcije. Na društvenim mrežama akciju obilježava hashtag #nosicrveno koji poziva sve da 2. veljače odjenu nešto crveno i na taj način pruže podršku.

Izvor: Pexels

Globalna epidemija koja ugrožava život i zdravlje

Moždani udar, kao i kardiovaskularne bolesti (KVB) u žena ukupno pobudili su poseban interes tek u posljednjih desetak godina. Ranije su znanstvena istraživanja obuhvaćala uglavnom mušku populaciju, a danas znamo da moždani udar i KVB-i u žena imaju svoje specifičnosti te da znatno veći broj žena nego muškaraca umire od moždanog udara i KVB-a.

Nažalost, rizik od moždanog udara i KVB-a u žena još je uvijek podcijenjen, smatrajući da su žene zaštićene hormonskim statusom. Međutim, žene imaju niži rizik od moždanog udara i KVB-a samo u fertilnoj dobi, dok se nastupom menopauze rizik izjednačava s rizikom u muškaraca, a važnost prevencije rizičnih faktora u žena ostaje neprepoznata. Simptomatologija moždanog udara i KVB-a u žena ima svoje osobitosti, zbog čega bolest često nije pravovremeno prepoznata ni adekvatno liječena.

Izvor: Unsplash

Što je moždani udar?

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.

Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijskim moždanim udarom ili infarktom mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu, kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

Čimbenici rizika za moždani udar

Čimbenici rizika na koje možemo utjecati (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti): pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA).

Čimbenici na koje ne možemo utjecati: životna dob, spol, obiteljska sklonost.

Specifični čimbenici rizika za moždani udar kod žena:

Oralni kontraceptivi – tablete za kontracepciju s vremenom su postale mnogo sigurnije, ali žene koje već imaju rizik od moždanog udara trebaju poduzeti dodatne mjere opreza.
Trudnoća – rizik od moždanog udara u trudnica iznosi 21 na 100.000, s najvećim rizikom od moždanog udara u trećem tromjesečju i nakon porođaja. Trudnice s visokim krvnim tlakom trebaju se liječiti lijekovima i pažljivo nadzirati.
Preeklampsija – visoki krvni tlak koji se razvija tijekom trudnoće. Preeklampsija udvostručuje rizik od moždanog udara kasnije u životu.
Korištenje hormonske nadomjesne terapije.
Migrene s aurom – migrene s aurom povezane su s ishemijskim moždanim udarom kod mlađih žena, osobito ako puše ili koriste oralne kontraceptive.

Izvor: Unsplash

Žene i muškarci koji dožive moždani udar često imaju sličan skup simptoma, ali žene češće imaju atipične, nejasne simptome.

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:

Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem

Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni kod žena razlikuju se od uobičajenih i upravo zbog toga stvaraju problem, jer uglavnom nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, a liječenje je često odgođeno.

Specifični simptomi moždanog udara kod žena:

Gubitak svijesti ili nesvjestica
Opća slabost
Poteškoće u disanju ili kratkoća daha
Zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentacija
Nagla promjena ponašanja
Uzrujanost
Halucinacije
Mučnina ili povraćanje
Bol
Štucanje

Moždani udar u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, među pet najčešćih uzroka smrti. U 2022. godini od moždanog udara umrlo je 4 289 osoba, odnosno 7,5 % svih umrlih. Od toga je 1846 umrlih muškarca (6,6 % od svih umrlih muškaraca) i 2443 umrlih žena (8,4 % od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 355 osoba odnosno 4,2 % od ukupno umrlih iz te dobne skupine.

Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine više su kod muškaraca nego žena, osim kod starijih od 80 godina, gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 13.000 osoba zbog moždanog udara.

Izvor: Pexels

Prema podacima Eurostata, posljednjih 18 godina (od 2002. do 2020. g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj (od 287,1/100 000 u 2002. na 121,8/100.000 u 2020.), što je malo izraženije za dobnu skupinu 0-64 godine. Pozitivan trend smanjenja stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti sličan je kod oba spola.

Prema posljednjim podacima Eurostata za 2020. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 7. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (329,2/100 000), a s najnižom Francuska (39,2/100 000), dok standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj iznosi 121,8/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).

Možemo reći da od moždanog udara umire više žena nego muškaraca, međutim kod žena je moždani udar još uvijek podcijenjen kao zdravstveni problem te je potrebna edukacija i podizanje svijesti o problemu na razini struke, ali i šire javnosti.

Savladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
Ograničite konzumaciju alkohola.
Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

Svake godine od moždanog udara umre trostruko više žena nego od karcinoma dojke. Važno je biti svjestan čimbenika rizika te poduzeti odgovarajuće mjere koje smanjuju šanse nastanka moždanog udara, upozoravaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Izvor naslovnice: Pexels