Dijete je samo snimilo materijal seksualne prirode – što napraviti?

Situacija da nam je dijete žrtva nasilja je teška situacija za svakog roditelja, no što ako je dijete samo izradilo materijal zbog kojeg je postalo žrtva?

Autor: CSI Centar za sigurniji internet

Posted: February 12, 2024

Mladi sve više vremena provode na internetu. Korištenje interneta u obrazovne, informativne ili društvene svrhe naša je svakodnevica. Oslanjanje na digitalne alate i digitalni svijet općenito, bez adekvatne podrške u stvarnom svijetu, može sa sobom nositi i razne rizike za dobrobit djece i mladih. Trend koji se nažalost sve više primjećuje je da mladi postaju žrtve nasilja zbog materijala koji su sami kreirali i (obično) nekome poslali u povjerenju ili su ga kreirali jer su se osjećali prisiljeno učiniti to.

Samogenerirani materijal sa seksualnim zlostavljanjem djece (CSAM) je seksualno eksplicitan sadržaj koji prikazuje djecu, a koji su stvorila djeca i mladi, tj. mladi do 18 godina starosti. Ove slike video snimke mogu namjerno snimiti i podijeliti maloljetnici, ali one su u mnogim slučajevima rezultat groominga (vrbovanja) ili sextortiona (seksualne iznude).

View this post on Instagram

A post shared by Centar za sigurniji internet (@csi.hr)

Zbog čega nastaje?

Bez obzira na to tko je snimio materijale sa seksualnim zlostavljanjem djece – druge osobe ili djeca sama, nastali sadržaj se i dalje klasificira kao materijal sa seksualnim zlostavljanjem djece.

Međutim, iznimno je važno znati zbog čega su fotografije ili videi nastali. Iskustva djece i mladih koji su sami generirali materijale sa seksualnim zlostavljanjem jer su bili žrtve vrbovanja, prijetnje ili ucjene, bitno su drugačija od iskustava djece i mladih koji takve materijale samovoljno dijele sa partnerima i vršnjacima (iako i tu može doći do zloupotrebe).

Kakvi su stavovi mladih o sadržajima koje sami stvaraju?

Na temelju rezultata istraživanja ECPAT-a iz Švedske 2021. godine, većina djece smatra dijeljenje eksplicitnih fotografija prirodnim dijelom istraživanja vlastite seksualnosti. Istraživanje je također otkrilo da, iako većina djece tvrdi da su svjesni rizika, ipak često sudjeluju u stvaranju i distribuciji intimnih fotografija. Normalizacija dijeljenja eksplicitnih fotografija, tzv. nudes, kao i uspostavljen osjećaj povjerenja između dvije strane koje razmjenjuju seksualno eksplicitni sadržaj ono je što može objasniti ovakvo ponašanje u određenim slučajevima. U drugim situacijama takva ponašanja mogu se pripisati pritisku vršnjaka, želji da se uklope ili može biti rezultat prisile ili groominga.

View this post on Instagram

A post shared by Centar za sigurniji internet (@csi.hr)

Rezultati deSHAME I istraživanja u Hrvatskoj koje je proveo naš Centar je pokazalo da 10% srednjoškolaca šalje vlastite seksualne sadržaje drugima, a 4% šalje te sadržaje nepoznatima. Od tih 4% koji šalju nepoznatima – samo 5% ih to radi svojevoljno, a 95% zbog nagovora druge osobe/ ucjene ili prijetnje.

Iako će podaci o dijeljenju seksualno eksplicitnog sadržaja prema izvještajima dobivenim od djece i mladih uvijek nedovoljno predstavljati pravi razmjer ovakvog ponašanja, jasno je da djeca o tome govore kao o obliku seksualnog istraživanja i romantičnog flerta. Iako su mnoga djeca dijelila pozitivne osjećaje o svojim iskustvima dijeljenja samogeneriranog CSAM-a, poput osnaživanja i izgradnje povjerenja, kako se intimni odnosi i flertovi u online svijetu normaliziraju, postoji sve veći prostor za zloupotrebu istog. Dijeljenje samogeneriranog CSAM-a online čini djecu izloženom i pretvara ih u potencijalne žrtva zlostavljanja od strane odraslih koji bi ih mogli vrbovati. Također ih čini podložnima iskorištavanju i uznemiravanju od strane vršnjaka koji bi mogli dobiti ili otkriti njihove fotografije poslane u povjerenju. Potrebno je učiniti više kako bismo razumjeli djecu i mlade te im pružili podršku i smanjili potencijalne rizike kojima su izloženi na internetu. Kao odrasli koji skrbe o djeci i mladima, potrebno je da se kontinuirano educiramo kako bi razumjeli djecu i mlade, pružili im podršku te smanjili potencijalne rizike kojima su izloženi na internetu.

View this post on Instagram

A post shared by Centar za sigurniji internet (@csi.hr)

Što možemo učiniti?

Djeca trebaju snažnu mrežu podrške kako bi bila sigurna na internetu. Podrška okoline je ključna, ne samo da ih pripremi za odgovorno i sigurno korištenje tehnologije, već i kao izvor podrške kojem se mogu obratiti kada se suoče s izazovnim ili štetnim iskustvima na internetu.

Kao što je navedeno na početku, slike video snimke djeca i mladi mogu namjerno snimiti i podijeliti, ali one su u mnogim slučajevima rezultat groominga (vrbovanja) ili sextortiona (seksualne iznude). Djeca su žrtve kaznenog dijela i stoga je jako važno u ovakvim slučajevima pristupiti s oprezom, ne okrivljavati djecu i mlade i pružiti im potrebnu pomoć i podršku te prijaviti slučaj policiji.

Dok su odrasle osobe od povjerenja i okolina središnje figure u očuvanju sigurnosti djece, tehnološke platforme imaju važnu ulogu u osiguravanju što sigurnijeg internetskog okruženja. Važno je djecu informirati o mogućnostima u korištenju različitih društvenih mreža kako bi se zaštitili. Sigurnosni alati poput blokiranja i prijavljivanja su dostupni na svim društvenim mrežama te je iznimno važno kod djece i mladih stvoriti odnos povjerenja i sigurnosti kako bi znali da će njihove prijave i odgovorno korištenje društvenih mreža netko primijetiti i pružiti im potrebnu pomoć i podršku.

Važno je da se odrasli upoznaju sa Smjernicama o postupanju u slučaju elektroničkog nasilja, da i mi odrasli sami znamo kako se prijavljuje na svakoj društvenoj mreži.

Zanima vas kako ukloniti ovakve materijale ako se pojave na društvenim mrežama? Pročitajte članak na tu temu o alatu koji je sigurno koristiti u ovakvim slučajevima.

Stručnjaci Centra za sigurniji Internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 08:00 do 16:00 sati.

Izvor naslovne fotografije: Pixabay