Sedam stvari koje trebate znati o medicinski potpomognutoj oplodnji u Hrvatskoj

Svaki put kad netko u vašoj okolini vama ili nekome od vas postavi ono jedno iritirajuće pitanje „Kad će dijete?“, „Što se čeka?“ i razna druga na tu temu, informirajte ga da se svaki šesti par u Hrvatskoj i svijetu suočava se s neplodnošću. Otprilike 17 posto parova u Hrvatskoj je neplodno, što bi značilo da oko 80 000 parova u našoj zemlji ima problema s prirodnom reprodukcijom.

U proljeće se već nekoliko godina obilježava Tjedan borbe protiv neplodnosti, a njemu se pridružila i naša zemlja. O reproduktivnom zdravlju mora se moći pričati, ali s ciljem da se osobe koje prolaze kroz nimalo ugodnu životnu situaciju informiraju o tome kako ovu borbu završiti s pobjedom, a ne zakucavajući ih u zid pitanjima samo zato što je nekome logičan slijed događaja da nakon duge veze ili svadbe kreće roditeljstvo. Da, u idealnim uvjetima. No, nekima život ispisuje nešto drugačije stranice dnevnika. I to je u redu.

Ono o čemu mi u ovom tekstu govorimo su neke od činjenica za koje možda niste znali, a tiču se medicinski potpomognute oplodnje i vaših prava u Hrvatskoj.

Više od 40 tisuća roditelja u Hrvatskoj

Prije nešto više od 40 godina u Hrvatskoj je rođeno prvo dijete začeto izvantjelesnom oplodnjom, tada revolucionarni uspjeh medicine. Do danas, prema nekim procjenama, zahvaljujući medicinski potpomognutoj oplodnji, kod nas je rođeno više od 40 tisuća djece. Više od 40 tisuća parova ostvarilo je svoju želju da postanu roditelji. 

Dvije vrste oplodnje

Postoje dvije vrste medicinski potpomognute oplodnje; homologna i heterologna. Kod homologne koriste se vlastite spolne stanice bračnih, odnosno izvanbračnih drugova. Dok je heterologna medicinski pomognuta oplodnja pri kojoj se koriste vlastite spolne stanice jednog bračnog, odnosno izvanbračnog druga i spolne stanice darivatelja. Kada govorimo o tome koja od medicinski potpomognutih oplodnji ima prednost, onda je to homologna korištenjem vlastitih spolnih stanica bračnih, odnosno izvanbračnih drugova.

Moguće je oploditi najviše dvanaest jajnih stanica

Prema Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji, u postupku homologne izvantjelesne oplodnje smije se koristiti kontrolirana stimulacija ovulacije u skladu sa suvremenim biomedicinskim spoznajama tako da se dobije najviše dvanaest jajnih stanica. Od tog broja može se oploditi svih dvanaest jajnih stanica. U skladu s medicinskim dostignućima u spolne organe žene dopušten je unos najviše dva zametka poštujući načelo sljedivosti. Preostali zameci i/ili jajne stanice zamrzavaju se. Iznimno, kod žena starijih od 38 godina života, žena s nepovoljnim testovima pričuve jajnika, ponavljanog neuspjeha u liječenju, onkoloških bolesnika i težeg oblika muške neplodnosti, dopušten je unos tri zametka u spolne organe žene.

Pet godina pravo na besplatno čuvanje zametaka

Preostali zameci koji nisu uneseni u spolne organe žene čuvaju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje do pet godina. Nakon proteka roka od pet godina zameci se uz pristanak darivatelja daruju radi postizanja trudnoće i rađanja korisniku prava na medicinski pomognutu oplodnju koji pristane na takav postupak. U slučaju da bračni, odnosno izvanbračni drugovi žele produljiti čuvanje zametaka daljnjih pet godina, obvezni su snositi trošak čuvanja.

Pravo na besplatnu medicinski potpomognutu oplodnju sve do 42. godine

Tko sve ima pravo na medicinski potpomognutu oplodnju? Punoljetni (i prema Zakonu) poslovno sposobni žena i muškarac koji su u braku ili izvanbračnoj zajednici kao i punoljetna, poslovno sposobna žena koja ne živi u braku, izvanbračnoj ili istospolnoj zajednici, čije je dosadašnje liječenje neplodnosti ostalo bezuspješno ili bezizgledno te koja je s obzirom na životnu dob i opće zdravstveno stanje sposobna za roditeljsku skrb o djetetu. 

Na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, žena do navršene 42. godine života ima pravo podvrgnuti se medicinski potpomognutoj oplodnji i to četiri pokušaja intrauterine inseminacije (IUI) i šest pokušaja izvantjelesne oplodnje (IVF), uz obvezu da dva pokušaja budu u prirodnome ciklusu. Iz osobito opravdanih zdravstvenih razloga, liječnik koji provodi postupak može omogućiti pravo na medicinski pomognutu oplodnju i ženi nakon navršene 42. godine života.

Ne trebati biti u braku, ali…

Prije nego li se parovi podvrgnu medicinski potpomognutoj oplodnji, važno je znati kako mora za to postojati službena bračna ili izvanbračna zajednica, a za to se predaje važeća dokumentacija. I dok za brak postoje javne isprave, postojanje izvanbračne zajednice izvanbračni drugovi dokazuju izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika.

Pravo na psihološko savjetovanje

Kada govorimo o homolognoj oplodnji, parovi mogu zatražiti psihološko savjetovanje, dok je u slučaju heterologne oplodnje ono obavezno. Magistar prava zdravstvene ustanove u kojoj se provodi postupak heterologne oplodnje obvezan je bračne, odnosno izvanbračne drugove ili žene upoznati s pravnim značenjem i učincima pristanka na planirani postupak medicinski pomognute oplodnje, obiteljskopravnim učincima koji proizlaze iz određenog medicinskog postupka te posebno o pravu djeteta da sazna da je začeto medicinski pomognutom oplodnjom i o pravu djeteta da sazna tko su mu biološki roditelji. O provedenom savjetovanju magistar prava izdaje pisanu potvrdu. 

Sve dodatno što vas zanima o pravima na medicinski potpomognutu oplodnju možete čitati ovdje.

Izvor naslovne fotografije: Pexels