Razbijanje rodnih stereotipa na radnom mjestu
Živimo u 21. stoljeću, a i dalje se čudimo kada žena kaže da je po zanimanju vodoinstalater ili automehaničar, a s podsmijehom gledamo na muškarce koji rade kao odgajatelji u vrtiću ili medicinski tehničari.
Svaki Mamager spreman je za mijenjanje igre, osobito u cilju napretka, kako osobnog tako i profesionalnog koji nije lineraran nego višedimenzionalan. Mamageri prihvaćaju sve svoje uloge, mijenjaju ih sukladno trenutku, kreiraju sebe i svoj put onako kako one to žele i kako ih najviše ispunjava. To uključuje i razbijanje stereotipa na radnom mjestu.
Iako su zakonski okviri i mnogi međunarodni sporazumi postavili temelje za jednakost, ponašanje u svakodnevnom životu je često puno dalje od idealnog. Tako su i dalje prisutne tradicionalno uvriježene podjele poslova na muške i ženske, iako danas više ne bi trebalo biti čudno vidjeti ženu među vojnim redovima, kao ni građevinsku inženjerku sa šljemom ili pak djelatnicu u automobilskoj industriji, jednako kao ni muškarca u odgojiteljskim ustanovama, njezi pacijenata ili bilo kojem drugom poslu koji je povezan s empatijom i brigom. Nastojanje da se što više okrenemo rodnoj ravnopravnosti kod poslova koje kao pojedinci biramo trebalo bi biti naša svakodnevica kako bi se svi osjećali ugodnije u svojoj koži, svom životu i sredini u kojoj se krećemo.
ADVERTISEMENT
Izvor: Pexels
Žene vs muškarci
Dok se muškarci suočavaju s izazovima poput nedovoljno podrške u radnim okruženjima te u kojima ih društveni stereotipi prikazuju kao manje muževne ili manje sposobne za obavljanje određenih zanimanja, žene i dalje nailaze na diskriminaciju, seksizam i nejednake plaće u brojnim industrijama.
Istraživanja konzultantske tvrtke McKinsey & Company iz 2020. pokazala su da tvrtke s većom rodnom raznolikošću na izvršnim pozicijama imaju 25 % veću vjerojatnost da će biti profitabilnije od svojih konkurenata. Ova analiza provedena je među 1000 američkih tvrtki i ukazuje da žene u rukovodećim ulogama bilježe bolje poslovne rezultate što dokazuje da nisu samo muškarci predodređeni da budu lideri i voditelji timova, već da žene miksom svoje nježne strane, kreativnosti, znanja i komunikacije itekako doprinose društvu, bez obzira u kojoj industriji radile.
Izvor: Pexels
Stanje u Hrvatskoj
Prema Gender Spear istraživanju, proteklih godina Hrvatska je postigla značajan napredak u uključivanju rodne ravnopravnosti u svoju političku agendu, kako institucionalno, tako i zakonski, uvodeći pokazatelje kao što je ravnopravan upis u osnovnu i srednju školu za dječake i djevojčice. No, prema Izvješću Svjetske banke (2019.), u zemlji i dalje postoje određene praznine, što se prevodi u manje mogućnosti i prepreka za žene na tržištu rada. Konkretnije, iako Zakon o radu propisuje jednaka prava za žene i muškarce u smislu jednake plaće, rodni jaz u plaćama i dalje postoji.
Sličnu sliku daje i Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE). Od 2005. do 2017. rezultati Hrvatske porasli su za 5,3%, no napredak je i dalje sporiji u usporedbi s napretkom ostalih zemalja EU-a.
Izvor: Pexels
Kultura promjene i budućnost rodne ravnopravnosti
Sve to ukazuje na važan zaključak kako bi posebnu pozornost trebalo posvetiti uklanjanju strukturalnih nejednakosti već u ranoj dobi, unutar školskog sustava koji ima snažan utjecaj na oblikovanje stavova i očekivanja mladih o vlastitim sposobnostima i karijernim opcijama. Djecu treba poticati da zanimanje biraju na temelju vlastitih interesa i osobnosti, a ne prema rodnim stereotipima.
Srećom, novije generacije su spremne na pomicanje granica kada je stvaranje inkluzivnijeg i dinamičnijeg rada u pitanju. To svakako donosi nove prilike za redefiniranje tržišta rada i za pojedince koji žele formirati svoje karijerne puteve prema netradicionalnoj podjeli poslova na muške i ženske.
Izvor: Pexels
Važno je educirati, osvještavati i podržati izbore pojedinaca te ih poticati na pomicanje granica kada su u pitanju napredovanje, ravnopravnost i jednakost plaća te raznolikost kod zapošljavanja. Razbijanje rodnih stereotipa počinje od djetinjstva kroz ispravno obrazovanje i odgoj, ali zahtjeva i promjene na svim razinama društva. To je moralna obaveza koja donosi dugoročne koristi za gospodarstvo i društvo u kojima će svaki pojedinac imati pravo ostvariti svoj puni potencijal bez obzira na spol.
Izvor naslovne fotografije: Unsplash
ADVERTISEMENT