Povezivanje hrvatskih umjetnika s publikom kroz Kolekcionart: “Bitno je stvarati novu publiku koju zanima umjetnost”

Kroz ovu jedinstvenu platformu hrvatski umjetnici pronalaze kupce za svoje radove diljem Hrvatske, a poslovanje Kolekcionarta bit će dodatno unaprijeđeno zahvaljujući sudjelovanjem u programu posvećenom jačanju impact poduzetnika “Pokreni nešto svoje”.

Njihova misija je predstaviti kvalitetne suvremene hrvatske umjetnike svima koji su zainteresirani za umjetnost u Hrvatskoj, regiji, ali i svijetu. Osim fizičkog prostora, možda je malo bitniji i onaj online, jer ipak, većina mladih danas tako kupuje. Na svojoj online platformi Kolekcionart je omogućio da svakog umjetnika upoznate kroz tekstove, foto i video sadržaj i da kupovinu obavite vrlo jednostavno, a umjetnina se zatim dostavlja sigurno zapakirana u vaš dom. Osim što omogućava lakšu kupnju umjetničkih radova, platforma pruža i podršku umjetnicima na razne načine te doprinosi osnaživanju tržišta.

Ova impresivna ideja nije oduševila samo nas i sve ljubitelje umjetnosti, već i ACT Grupu te Philip Morris Zagreb koji su zaslužni za projekt “Pokreni nešto svoje”.

Pobjednici programa za podršku poduzetnicima 

Kolekcionart su jedni od deset dobitnika programa za podršku poduzetnicima “Pokreni nešto svoje”, koji već osam godina zaredom organiziraju ACT Grupa i Philip Morris Zagreb koji kroz program dodjeljuju sredstva i know-how za hrvatske impact poduzetnika. Od početka projekta u poduzetnike je uloženo 830.000 eura, a sredstva svake godine osigurava Philip Morris Zagreb. Kroz program je u osam godina prošlo čak 58 hrvatskih mikro poduzetnika od kojih su brojni ostvarili i međunarodne uspjehe. Ove godine podrška za razvoj poslovanja ukupne je vrijednosti 90.000 eura, od čega će poduzetnici primiti 50.000 eura izravne financijske pomoći i 40.000 eura vrijednu mentorsku pomoć i podršku. Prošle godine ovaj je program za svaki uloženi euro u impact poduzetnike ostvario 3.97 eura društvenog dobra. 

Kako bi saznali što više, javili smo se Kolekcionart ekipi koja nam je otkrila kako se razvila ideja, koji su izazovi s kojima se susreću te podijelila s nama planove za razvoj poslovanja i očekivanja od projekta “Pokreni nešto svoje”.

T: Možete li nam reći nešto više o tome kako je nastala ideja za Kolekcionart i što vas je inspiriralo da stvorite platformu posvećenu hrvatskoj suvremenoj umjetnosti? 

K: Ideja se rodila iz vlastite nezadovoljene potrebe da lako pronađemo i kupimo radove mladih hrvatskih umjetnika. U periodu smo života kada stvaramo svoje prve životne prostore, a dio toga je svakako i obogaćivanje prostora nekom vrstom umjetnošću. Estetika umjetnika mlađe i srednje generacije nama je posebno zanimljiva i mislimo da je prirodno da i kao kupci podržavamo umjetnike koji su nam generacijski bliski. Na tragu toga mislili smo da ima i drugih ljudi u Hrvatskoj koji su u sličnoj poziciji, koji bi voljeli kupiti radove mladih umjetnika, međutim navigiranje (slabo razvijenog) tržišta umjetnina u Hrvatskoj nije lak zadatak. Zato smo odlučili pokrenuti web stranicu Kolekcionart.com, koja je primarni kanal Kolekcionarta, na kojoj na jednom mjestu kroz multi-medijalni sadržaj putem weba i društvenih mreža publici predstavljamo veći broj mladih umjetnika i potencijalnim kupcima omogućujemo da se o radovima samostalno informiraju gdje god da se nalaze, obave kupnju u nekoliko klikova te da im se radovi dostave na kućnu adresu. Nadamo se da svojim postojanjem doprinosimo osnaživanju tržišta, pogotovo za mlade umjetnike i na taj način stvaramo uvjete da oni u ovoj bitnoj fazi svojega razvoja mogu živjeti od svog rada. 

T: Kolekcionart je platforma, ali tko stoji iza nje? Recite nam nešto o vama i kako je vaše različito iskustvo utjecalo na razvoj i smjer Kolekcionarta? 

K: Mi smo četvorica prijatelja, koji se znaju od rođenja ili bar od srednje škole. Iako su nas profesionalni putevi odveli u različite sfere, svi volimo umjetnost i kad se rodila ideja o pokretanju Kolekcionarta brzo je svatko pronašao način na koji može doprinijeti realizaciji ovog projekta. Uglavnom se koncepcijski i u vidu odabira umjetnika zajedno oko svega dogovaramo, a operativno imamo jasnije podijeljene uloge. 

Nik Kolveshi Radlović je svoju korporativnu karijeru konzultanta za poslovnu strategiju odlučio zamijeniti nečim što je bliže srcu, dok još nije kasno. On je zadužen da drži sve konce poslovanja u rukama i da se različiti projekti u kojima sudjelujemo odvijaju po planu. Bartol Fabijanić je povjesničar umjetnosti i sociolog, koji se nakon rada u Muzeju za Umjetnost i Obrt i Strossmayerovoj galeriji starih majstora pri HAZU, odlučio fokusirati na vremenski malo bližu umjetnost. Bartol je naš in-house kustos, zadužen za likovno kritički i izlagački aspekt, na što smo jako ponosni jer prodajne galerije često taj dio posla outsource-aju. Filip Mojzeš filmski je redatelj, zadužen za sav audio-vizualni sadržaj koji plasiramo kroz web i društvene mreže. Jako nam je bilo bitno da imamo visoko-kvalitetne kratke videe umjetnika koji publiku virtualno uvode u njihove ateljee i kreativni svijet. Toma Trbuljak je odvjetnik, a uz rješavanje svih naših pravnih pitanja neizostavan je dio logistike svakog našeg eventa, kojih je u prvoj godini bilo mnogo, tako da dodatnih para ruku nikad dovoljno. 

T: Koji su bili neki od glavnih izazova s kojima ste se susreli dok ste se kretali na hrvatskom tržištu umjetnina i kako Kolekcionart rješava te probleme? 

K: Glavni izazov je nepostojanje tog tržišta, pogotovo za umjetnike mlađe i srednje generacije. Zbog nedostatka privatnih galerija, umjetnici i njihov rad rijetko su sustavno predstavljeni, zbog čega je većina umjetnika osuđena na to da sami pronalaze svoju publike, što je u doba društvenih mreža lakše, ali je to posao za sebe. Bitno je stvarati novu publiku koju zanima umjetnost, a mi to pokušavamo raditi na način da predstavljamo mlade suvremene umjetnike, na suvremeni način – pružajući frekventan, informativan i kvalitetan sadržaj kroz web i društvene mreže. Njihova estetika sličnija je onome što ljudi često mogu vidjeti u stranim filmovima, a rjeđe u Hrvatskoj svakodnevici, pa se nadamo da približavajući takve umjetnike i takvu umjetnost potičemo ljude u Hrvatskoj da sebi ili svojim najmilijima poklone umjetnost. 

T: Na koji način Kolekcionart čini umjetnost dostupnijom i pristupačnijom za mlade ljubitelje umjetnosti? 

K: Prvo, samom činjenicom da kroz Kolekcionart.com sadržaju o umjetnicima i njihovim radovima mogu pristupiti bilo kad i gdje god da se nalaze. Jako nam je bitno da publika može upoznati same umjetnike, što pokušavamo postići na način da svaki umjetnik ima svoju stranicu na kojoj su predstavljeni kroz likovno-kritički tekst, kroz kratke videe, biografije i postignuća i kroz same radove za koje pišemo individualne legende kako bi posjetiocima pomogli u započinjanju njihove vlastite interpretacije umjetničkih djela. Osim toga, poseban sadržaj pripremamo i za društvene mreže kako bi informacije o umjetnosti upakirali u format kakav mladi danas svakodnevno konzumiraju, iz različitih tematskih sfera. Konačno, za većinu umjetnika predstavljenih na Kolekcionartu pokušavamo osigurati da imaju nekolicinu radova koji spadaju u cjenovni rang do 100 EUR, kako bi barem neki oblik njihovog rada (manji format, jednostavniji medij, itd.) učinili i financijski dostupnijim mladim zaljubljenicima u umjetnost. 

T: Možete li podijeliti neke primjere kako je vaša platforma pomogla mladim hrvatskim umjetnicima da postanu izloženi i povežu se s potencijalnim kupcima? 

K: Najdirektnije – kroz Kolekcionart se u prvih 12 mjeseci prodalo preko 300 umjetničkih djela koja su otišla u sve dijelove Hrvatske. Slali smo pošiljke od Varaždina, Rijeke, Splita, Poreča, Podstrane, Velike Gorice, do Ludbrega. Osim toga, iako je većina našeg djelovanja fokusirana na digitalne kanale s ciljem dopiranja do nove publike i decentralizacije umjetnosti iz Zagreba, mišljenja smo da je najljepši dio umjetnosti fizička interakcija, stoga nam je otpočetka bilo jasno da će velik i bitan dio našeg djelovanja biti organiziranje fizičkih evenata na kojima će publika moći uživo vidjeti radove i upoznati njihove autore.

Na tragu toga u našoj prvoj godini organizirali smo preko 12 art manifestacija – od samostalnih i skupnih izložbi, preko pop-up art evenata, do ljetne umjetničke rezidencije – na kojima se naši umjetnici svaki puta iznova spajaju s novim zaljubljenicima u umjetnost. Na kraju, naša je online zajednica trenutno na nekih 4000 pratitelja, što je za razmjere umjetničke industrije u Hrvatskoj respektabilna publika, kojoj na tjednoj razini direktno prezentiramo novosti o našim umjetnicima.

T: Koje su neke od ključnih značajki Kolekcionarta koje ga izdvajaju od drugih umjetničkih platformi? Koje strategije koristite za promicanje hrvatske umjetnosti u zemlji i inozemstvu? 

K: To što na jednom mjestu agregiramo veći broj mladih umjetnika, što ih sveobuhvatno predstavljamo publici kroz multimedijalni sadržaj kojem mogu pristupiti gdjegod da se nalaze, što aktivno djelujemo i kroz digitalne i fizičke kanale – web, društvene mreže, u našoj fizičkoj galeriji, kroz pop-up evente, itd.; te što uz prodajnu aktivnost mnogo energije ulažemo i u izlagačku aktivnost, odnosno izložbe. Naša strategija je da kroz kombinaciju svih gore navedenih značajki publici frekventno serviramo edukativan i informativan sadržaj, kojim ih kontinuirano pokušavamo zainteresirati za umjetnost. U ranoj fazi postojanja još uvijek smo primarno fokusirani na hrvatsko tržište, a želja nam je naše umjetnike predstaviti međunarodnoj publici kroz sudjelovanje na inozemnim sajmovima umjetnosti i kroz suradnju s galerijama u drugim zemljama. 

T: Jedni ste od pobjednika programa za podršku poduzetnicima iz Philip Morrisa gdje ste dobili financijsku pomoć kao i mentorsku pomoć i podršku. Kako je to utjecalo na vašu platformu, što ćete sve zahvaljujući toj podršci moći poduzeti/ostvariti u Kolekcionartu? 

K: Jako smo ponosni što smo među velikim brojem prijava prepoznati kao jedno od top 10 malih poduzeća s pozitivnim društvenim utjecajem na zajednicu. To nam je jako bitno jer Kolekcionart je projekt koji smo prvenstveno započeli iz ljubavi prema umjetnosti, a da li ćemo i kada od njega moći i pristojno živjeti pokazat će vrijeme. Najbitniji dio ove potpore je mentorstvo koje dobivamo od strane ACT Groupe, s čijim timom imamo priliku analizirati naše poslovanje, operativno i financijsko i definirati ključne aktivnosti i zadatke koje moramo poduzeti kako bi osigurali održivost našeg projekta. Zahvaljujući financijskoj podršci bit ćemo u mogućnosti povećati broj umjetnika koji su predstavljeni na našoj platformi, što je glavni prioritet i temelj održivosti Kolekcionarta.

T: Koji su vaši dugoročni ciljevi za Kolekcionart? Kako zamišljate razvoj platforme u nadolazećim godinama? 

K: Kolekcionart u dužem roku vidimo kao glavnu umjetničko-produkcijsku kuću regije, specijaliziranu za promociju regionalnih umjetnika na zapadno-europskom tržištu. Predviđamo tim od desetak ljudi koji se sastoji od funkcija: artist management, operations, audio-visual content production, i event-production. Planova ima mnogo, a kapaciteta da se oni svi sad odmah ostvare nedovoljno. Konačni cilj nam je naše umjetnike dovesti na međunarodno tržište, a do onda ćemo se fokusirati na to da kroz svoj rad stvaramo uvjete u kojima se oni mogu što više posvetiti svojem stvaralaštvu, dok smo mi tu da im pomognemo sa stvarima koje su bitne, ali ne direktno vezane uz njihov fah.

Izvor naslovne fotografije: Kolekcionart // Foto: Sanja Tušek