Percepcija identiteta kroz prizmu ljudi s tetovažama

Bez obzira radi li se o dupinu na gležnju, imenu djeteta na ključnoj kosti ili važnom datumu na zapešću ruke ili govorimo o kompletno tetoviranim dijelovima tijela koji prelaze u pravu umjetnost, istraživanje iz 2013. godine objavljeno u Psychology Today pokazalo je da su ljudi s vidljivim tetovažama, posebice u poslovnom okruženju, ponekad doživljeni kao manje profesionalni.

No, unatoč svim tim podacima, zastupljenost tetovaža ne jenjava u svijetu, a to pokazuje i studija Pew Research Centra iz 2015. godine, koja donosi podatak kako 32 % odraslih osoba u dobi između 18 i 35 godina u SAD-u ima barem jednu tetovažu, dok ih 22 % ima više od jedne. Tetovaže su, dakle, odavno prešle granice subkulture povezane s buntovništvom i devijantnim ponašanjem te postale oblik osobne estetike.

No, ono što se i dalje pitamo jest zašto je ova tema i dalje povezana s mnogim stereotipima i kako tetovaže uopće mogu utjecati na percepciju vlastitog identiteta? Tu smo da stereotipe razbijamo te da zajedno gradimo ravnopravnije društvo i ugodnije okruženje u kojem se krećemo.

Tetovaže kao definicija osobnog identiteta

Tetovaže oduvijek predstavljaju alat uz koji su ljudi izražavali svoj identitet, porijeklo, vjerovanja. Mnogi ih i danas koriste kao oblik predstavljanja vlastite priče upućujući pritom na važne događaje, datume, ljude i filozofije koje ih oblikuju u životu.

Uz tetovaže danas možemo imati vječni podsjetnik na neki životnu pobjedu ili važan moment poput rođenja djeteta, gubitka voljene osobe i slično, a osim što njima ističemo svoje promjene i važne trenutke, one mogu biti i način prihvaćanja vlastitog tijela. U društvu u kojem i dalje postoje nepisane norme i standardizirani obrasci ljepote, tetovažama možemo pokazati otpor takvim vrstama pritisaka i tako pokazati da prihvaćamo i volimo sebe kakvi god da jesmo, sa svim svojim nesavršenostima i jedinstvenim pričama koje nas čine posebnima. Ovdje ne govorimo o klasičnom buntovništvu koje se često u prošlosti pripisivalo tetoviranju, već o načinima da izrazimo svoj identitet i stav koji možda nije uvijek suglasan s društvenim očekivanjima.

Covered in Ink

U svojoj knjizi „Covered in Ink“ autorica Beverly Yuen Thompson pruža uvid u priče žena s tetovažama, posjećuje tattoo studije, pa čak i izbor za Miss tetovaža gdje se okupljaju jako tetovirane žene koje žele podijeliti svoju ljubav prema ovakvom obliku umjetnosti. Također progovara o borbi s rodnim normama, diskriminacijom pri zapošljavanju i odbijanju i protivljenju obitelji. Sve to upućuje na činjenicu kako ovo nije samo način izražavanja i predstavljanja sebe, nego postaje stil života.

Ova knjiga je važna jer progovara o bitnim temama koje društvo često nameće ženama. Autorica naglašava kako tetovirane žene često izazivaju rodne norme koje su povezane s idejom da bi ženska tijela trebala biti nježna i čista, te da su tetovaže okarakterizirane kao oblik izražavanja namijenjen muškarcima ili buntu koji nije specifičan za žensku nježnost. Thompson ističe kako je upravo tetoviranje čin otpora protiv takvih normi zbog čega je u društvu i dalje prešutno kontroverzan način izražavanja za žene.

Autorica navodi i situacije u kojima jako tetovirane osobe, najčešće žene, često doživljavaju osudu unutar vlastite obitelji zbog čega postaju uzrok sukoba i napetosti u obiteljskim i partnerskim odnosima. Stigmatizacija i društveno protivljenje u većini slučajeva ne marginaliziraju njihov identitet, nego ih natjeraju i omoguće im da preuzmu još veću kontrolu nad vlastitim tijelom, njegovim prikazivanjem u javnosti te one koriste tetovaže kao izvor svoje dodatne snage.

U konačnici, bez obzira na to jesu li tetovaže odabrane iz estetskih razloga, kao osobni simboli ili kao znakovi pripadnosti nekoj zajednici, one i dalje ostaju duboko ukorijenjene u našem vlastitom doživljaju sebe. U svijetu koji se mijenja brzinom svjetlosti i gdje trendovi često oblikuju mišljenja i stavove društva, tetovaže nas podsjećaju da je uvijek važno ostati autentičnan i hrabar bez obzira na vanjske utjecaje.

Izvor naslovne fotografije: Pexels