Multitasking dilema: Istražujemo dobre i loše strane multitaskinga

Multitasking je u današnje vrijeme jednostavno neizbježan te je čak postao neophodna vještina za mnoge od nas. Bilo da se radi o žongliranju s više zadataka na poslu, odgovaranju na mailove tijekom sastanka, pričanje na telefon dok kuhate ili čak gledanju televizije dok skrolate po društvenim mrežama, multitasking se ukorijenio u naše dnevne rutine. No, je li ta sposobnost istodobnog obavljanja više zadataka uistinu korisna ili dolazi s vlastitim nedostatcima?

Je li multitasking dobra stvar? 

Dok se multitasking čini kao izvrstan način da se puno toga obavi odjednom, istraživanja su pokazala da naši mozgovi nisu ni približno tako dobri u rješavanju više zadataka kao što volimo misliti da jesu. Zapravo, neka istraživanja sugeriraju da multitasking zapravo može ugroziti vašu produktivnost smanjujući razumijevanje, pažnju i krajnji rezultat.

Možda se vama čini da postižete više stvari u isto vrijeme, ali ono što zapravo radite jest brzo premještate pažnju i fokus s jedne stvari na drugu. Prebacivanje s jednog zadatka na drugi može otežati uklanjanje smetnji i može izazvati mentalne blokade koje vas mogu usporiti. Također, istraživanja kažu i da je potrebno 23 minute ili više da se ponovno fokusirate nakon prekida nekog zadatka. Čak i ako je prekid trajao samo 5 minuta, gubite 28 minuta produktivnosti. 

Primjeri multitaskinga

U današnje vrijeme vjerojatno nema osobe koja ne multitaska, a ponekad to radimo i nesvjesno, a ne samo namjerno.

Evo i nekoliko primjera multitaskinga koji su nam vjerojatno svima poznati:

• Slušanje radija dok se vozite na posao
• Razgovaranje telefonom dok tipkate na laptop ili zapisujete na papir
• Gledanje televizije dok odgovarate na mailove (ili pišete članke)
• Skrolanje po Instagramu za vrijeme sastanka
• Slušanje osobe kako priča dok zapisujete popis obaveza
• Pričate na telefon dok kuhate 
• Pospremate kuhinju dok slušate podcast

Kako multitasking koči produktivnost

Iako je multitasking u današnje vrijeme neizbježan, nažalost multitasking također i ozbiljno utječe na produktivnost. Našim mozgovima nedostaje sposobnost obavljanja više zadataka u isto vrijeme pa tako u trenucima kada mislimo da obavljamo više zadataka istovremeno, vjerojatno se samo brzo prebacujemo sa zadatka na zadatak. Fokusiranje na jedan zadatak mnogo je učinkovitiji pristup, a evo i zbog kojih razloga:

Multitasking odvlači pozornost

Osobe koje obavljaju više zadataka mogu se osjećati rastresenije od osoba koje se usredotočuju na jedan zadatak odjednom. Ovo ima smisla ako uzmete u obzir da se, po navici, osobe koje obavljaju više zadataka stalno moraju ponovno usredotočiti na novi zadatak, i na taj način odvraćajući pažnju od svog izvornog zadatka.

Neka istraživanja sugeriraju da su osobe koje obavljaju više zadataka više ometene i mogu imati problema s fokusiranjem pažnje čak i kada ne rade na više zadataka odjednom. 

Druga istraživanja pokazuju da iako može postojati veza između multitaskinga i distrakcije, ta je veza manja nego što se prvobitno mislilo i poprilično varira od osobe do osobe.

Multitasking vas usporava

Iako se može činiti suprotno uvriježenom mišljenju, skloni smo sporije i manje učinkovito raditi kada obavljamo više zadataka. Multitasking dovodi do negativnih učinaka koji dolaze od prebacivanja sa zadatka na zadatak. S tim negativnim učincima (poput sporijeg tempa rada) se susrećemo zbog povećanog mentalnog zahtjeva koji je povezan sa skakanjem s jedne stvari na drugu.

Smanjeni fokus i koncentracija

Istraživanja sugeriraju da multitasking može dovesti do pada općeg fokusa i koncentracije, budući da se mozak bori posvetiti dovoljno pozornosti svakom zadatku. Ova podijeljena pozornost može rezultirati smanjenom produktivnošću i kvalitetom rada.

Promjena našeg fokusa također nas sprječava da se oslanjamo na automatska ponašanja kako bismo brzo završili zadatke. Kada smo usredotočeni na jedan zadatak koji smo već obavili, možemo raditi na “autopilotu”, što oslobađa mentalne resurse. Prebacivanje naprijed-natrag zaobilazi ovaj proces, a kao rezultat imamo tendenciju raditi sporije.

Mentalne blokade

Ljudski se mozak najučinkovitije usredotočuje na jedan po jedan zadatak. Teški multitasking također može dovesti do mentalnih blokada, što nekoga može stajati značajnu količinu produktivnog vremena.

Osobe koje obavljaju više zadataka rade pogreške

Multitasking može smanjiti vašu izvedbu i učiniti vas sklonijim pogreškama. Istraživanje je pokazalo da učenici koji rade više zadataka u razredu obično imaju niže prosječne ocjene (i, ako nastave obavljati više zadataka kod kuće, često im treba više vremena da završe domaću zadaću). Odrasli također mogu iskusiti niže performanse dok obavljaju više zadataka istovremeno. Jedna studija iz 2018. pokazala je da će starije osobe vjerojatno više griješiti tijekom vožnje ako obavljaju više zadataka istovremeno.

Utjecaj na mentalno zdravlje i povišena razina stresa

Obavljanje više zadataka istovremeno može utjecati na mentalno zdravlje uzrokujući tjeskobu i stres. Pokušavajući izvršiti dva ili više zadataka odjednom može izazvati stres i anksioznost radi brige o tome hoće li uspješno sve odraditi. 

Teže pamćenje

Multitasking može narušiti zadržavanje pamćenja i procese učenja. Kada se mozak stalno prebacuje između zadataka, može imati problema s učinkovitim kodiranjem i konsolidacijom informacija, što dovodi do poteškoća u zadržavanju važnih detalja.

Funkcija mozga kod osoba koje obavljaju više zadataka

Obavljanje nekoliko različitih stvari odjednom može narušiti kognitivne sposobnosti, čak i kod ljudi koji često obavljaju više zadataka istovremeno. Zapravo, istraživanja sugeriraju da su ljudi skloni precijeniti svoju sposobnost obavljanja više zadataka istovremeno, a ljudi koji se najčešće bave ovom navikom često nemaju vještine potrebne da bi bili učinkoviti u tome.

Kronični ljudi koji obavljaju više zadataka pokazuju veću impulzivnost od svojih vršnjaka i vjerojatnije je da će umanjivati moguće rizike povezane s rješavanjem više stvari odjednom. Također se čini da pokazuju niže razine izvršne kontrole i često ih se lako omesti.

Prednosti multitaskinga

Naravno da nije sve tako crno i multitasking naš svagdašnji ima i svoje prednosti. 

Povećana učinkovitost i ušteda vremena

Multitasking nam omogućuje rješavanje više zadataka odjednom, što potencijalno dovodi do povećanja produktivnosti. Na primjer, dok čekate da se preuzme neka datoteka, možete odgovoriti na mail ili organizirati svoj radni stol, maksimalno iskoristivši svoje vrijeme. Ili dok kuhate i npr pečete nešto u pećnici, za to vrijeme pospremite kuhinju.

Poboljšana prilagodljivost

Multitasking kultivira prilagodljivost, jer učimo kako se brzo prebacivati između različitih zadataka i konteksta. Ova vještina može biti posebno korisna u ulogama koje zahtijevaju fleksibilnost i brzo donošenje odluka.

Poticanje kreativnosti

Uključivanje u više aktivnosti istovremeno može potaknuti kreativnost s obzirom da se izlažemo različitim podražajima i perspektivama. Na primjer, razmišljanje o idejama tijekom obavljanja rutinskih zadataka može dovesti do inovativnih rješenja.

Razvoj vještina

Multitasking može pomoći u razvoju kognitivnih vještina kao što su određivanje prioriteta zadataka, upravljanje vremenom i obrada informacija. Baš zbog toga s vremenom možete postati vještiji u istovremenom upravljanju višestrukim odgovornostima.

Povećava moć mozga

Baš kao što tijelo treba vježbu, tako i mozak zahtijeva stalni angažman. Multitasking je jedan od načina da održite svoj mozak aktivnim i potaknete svoju moć uma. Multitasking kontinuirano izaziva mozak što može razviti vašu mentalnu izdržljivost. Dok vježbate obavljanje više zadataka istovremeno, mozak postaje učinkovitiji u rješavanju istovremenih zadataka. Zbog toga je multitasking vještina koju može naučiti svatko, bez obzira na vaše trenutno znanje.

Život bez multitaskinga je zapravo “living in the moment”

Ponekad mislim da je skoro pa luksuz imati dovoljno vremena da se potpuno posvetim samo jednom zadatku. Da budem baš “in the moment” dok kuham ili dok pospremam, ili da sam potpuno fokusirana na samo jedan zadatak – da mogu napisati članak u miru bez da me prekinu hitni mailovi, telefonski pozivi, 47 poruka na Whatsappu, pas koji se želi igrati i želudac koji viče da mu nešto dam za jesti. Nije ni čudno da ponekad to traje satima. A nije ni čudo da sad kad smo se navikli živjeti tako, sa svih strana dobivamo informacije kako usporiti, kako biti u trenutku i slično. 

I koji je zaključak?

Sada kada smo prošli kroz pozitivne i negativne strane multitaskinga, koje se čak u dosta navrata međusobno pobijaju, možemo zaključiti da sve opet ovisi o pojedincu. Vidite kako se osjećate. Ako vam multitasking izaziva stres, produljuje rješavanje zadataka ili radite više grešaka kada multitaskate, onda je možda rješavanje zadataka jednog po jednog bolje za vas. 

Ako se super snalazite dok multitaskate i jako ste produktivni te ne izaziva vam stres – go for it! Možda će vam jedan dan biti takav, a drugi onakav i to je sve ok. Glavno da osvijestite kako utječe na vas i prilagodite se trenutku. 

Iako multitasking nedvojbeno ima svoje prednosti, važno je prepoznati njegova ograničenja i moguće nedostatke. Uspostavljanje ravnoteže između učinkovitosti i usredotočenosti je ključno, jer pretjerani multitasking može potkopati produktivnost i kao i vašu dobrobit. Razumijevanjem prednosti i mana multitaskinga, možete donositi informirane odluke o tome kada i kako primijeniti ovu strategiju u svakodnevnom životu.

Izvor naslovne fotografije: Pexels