Mamager kolumna: “Ako redovito treniraš onda si sigurno opsjednuta izgledom”
Stereotip kojim sam se susrela bezbroj puta u životu. Ne samo da je nepravedan, već je i duboko ukorijenjen u društvenim normama i očekivanjima koje se stoljećima nameću ženama.
Kako je nastao stereotip da žene vježbaju isključivo jer su opsjednute izgledom i/ili težinom?
Kada pogledamo kroz povijest, ženska ljepota često je bila definirana kroz uske standarde koji su se mijenjali kroz vrijeme. U 19. stoljeću, ideal ljepote uključivao je blijedu put, krhko tijelo i strogo definiranu siluetu (steznici). Kroz 20. stoljeće, ideal se ponovno mijenja zahvaljujući dolaskom modnih trendova koji su favorizirali vitkost i mladolikost.
Kao i kroz fitness industriju, koja se mijenja iz godine u godinu, trendovi se mijenjaju. Vitko tijelo, puno kardija, snažno tijelo i mišići, utezi, grupni trening ili individualni trening u teretani.
ADVERTISEMENT
Izvor: Pexels
Kroz godine postojanja tog stereotipa, mediji zajedno sa modnom i fitness industrijom najviše utječu na isticanje standarda ljepote.
Žene su stalno izložene slikama „savršenoga“, što može stvoriti osjećaj da se moraju pridržavati tih standarda kako bi se osjećale prihvaćenima ili voljenima. Uz to, društvene mreže omogućuju konstantno uspoređivanje s drugima, što može povećati nesigurnosti vezane uz izgled.
Jesu li sve žene pod utjecajem tog stereotipa?
Srećom, opsjednutost izgledom i težinom nije univerzalna među ženama. Postoje žene koje se ne opterećuju ovim pitanjima i koje se fokusiraju na druge aspekte svoga života poput obitelji, karijere, hobija ili osobnog razvoja. Generalizacija da su „sve žene opsjednute izgledom“ stoga je pogrešna i reduktivna. Također, mnoge žene koje brinu o svom izgledu to čine iz različitih razloga, uključujući zdravlje, samopouzdanje ili jednostavno zadovoljstvo koje im pruža briga o vlastitome tijelu.
Važno je prepoznati da su mnogi pritisci vezani uz izgled nametnuti izvana. Društvo često stavlja nerealna očekivanja pred žene, što može dovesti do niskog samopouzdanja, anksioznosti i problema s tjelesnom slikom. Pored toga, žene su često kritizirane ne samo ako ne zadovoljavaju te standarde, već i ako previše vremena i truda posvećuju svome izgledu. Ovaj dvostruki standard samo dodatno potvrđuje koliko su društveni pritisci kontradiktorni i nepravedni.
Izvor: Pexels
Društvo koje žene vrednuje na temelju površnih kriterija
Stereotip o ženama koje su opsjednute svojim izgledom ima svoje korijene i u patrijarhalnim strukturama moći. Patrijarhat često vrednuje žene primarno kroz prizmu njihova izgleda, smanjujući time njihovu vrijednost na estetsku dimenziju. Takvo razmišljanje može žene staviti u podređeni položaj, gdje su njihove kvalitete, postignuća i osobnost zanemareni u korist fizičkog izgleda.
Kroz to gledište, briga o izgleda postaje način preživljavanja u društvu koje vrijednuje žene kroz površene kriterije.
Izvor: Pexels
Raznolikost i njen utjecaj
No, situacija se mijenja. Što mi je izrazito drago. Porastom feminističkih pokreta i sve većom svješću o štetnosti stereotipa, mnoge žene se danas bore protiv nametnutih standarda ljepote.
Pokreti poput body positivity i kampanja koje promoviraju raznolikost tijela doprinose razbijanju mitova o “idealnom” izgledu.
Nepravedno je generalizirati i tvrditi da su sve žene opsjednute težinom i izgledom tijela. Umjesto toga, trebali bismo se fokusirati na razbijanje th stereotipa i poticati društvo da cijeni ženu radi njene osobnosti, postignuća, inteligencije, a ne samo radi izgleda.
Važno je razumijeti da prava ljepota dolazi iznutra i da se ne može isključivo mjeriti vanjskim kriterijima.
Stoga, lijepo je vidjeti kako brineš o sebi iznutra i izvana. 🙂
Izvor naslovne fotografije: Pexels
ADVERTISEMENT