Ljeto i krpelji: Kako zaštititi sebe, djecu i ljubimce

Uz sve ono lijepo što vežemo ljeto, a to su sunce, more, bezbrižnost, dugi dani (i pokoji koktel u hladu), ovo godišnje doba nosi i onu nešto opasniju stranu. Bezbrižni svakako ne bi trebali biti kada su u pitanju krpelji, a njihova sezona je već krenula, točnije, krpelji su aktivni cijele godine, no možda mi više na njih počinjemo obraćati pozornost s toplijim danima kada ih sve više provodimo u prirodi. Ono što je u cijeloj priči važno jest ne širiti paniku, no uvijek biti oprezan tijekom boravka u prirodi, zaštititi sebe, djecu, ali i ljubimce.

U Hrvatskoj živi 27 različitih vrsta krpelji

Krpelji su u prvom redu nametnici iz porodice paučnjaka koji sišu krv domaćina u prvim redovima divljih životinja, kućnih ljubimaca ili ljudi, a ako se ne urgira na vrijeme mogu širiti bolesti. Kod nas imamo dokazanih 27 vrsti krpelja i treba naglasiti kako svi oni ne prenose bolesti u svim okruženjima.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je šumski krpelj (Ixodes ricinus) i on je taj koji se najčešće prihvaća na čovjeka, dok je na hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus). Nekim krpeljima više pogoduje vlažnija klima, dok će oni koji ne vole vlažnost obitavati u prostorima južnije od Dinare. Treba naglasiti kako postoji i jedna skupina krpelji koja parazitira u životinjama koje obitavaju u rupama, a oni svejedno mogu doći do ljudi. Takva vrsta krpelja je ona koja je aktivna tijekom čitave godine.

Nekima ne treba prirodan okoliš

Kada govorimo o lokalitetima gdje možemo naići na krpelja, također možemo govoriti o različitim mjestima. Najčešći, šumski krpelj obitava uz rubove šuma i u šumama, a neke vrste ćemo naći i na livadama, kao i u zapuštenim prostorima, vrtovima i šikarama. Krpelji možemo naći i na kamenju, kao i u stanovima kojima nije potreban prirodan okoliš. No, treba uzeti u obzir da nisu svi opasni i ne ugrožavaju život ljudi i životinja.

Lajmska bolest najčešća vrsta zaraze

Šumski krpelj prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i druge bolesti, dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.

Od bolesti koje prenose krpelji su u Hrvatskoj najčešće Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rjeđe tularemija, Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza, erlihioza, što je uvjetovano prirodnim staništem prenosioca krpelja s pogodnim uvjetima za njihovo razmnožavanje pa se pojavljuju samo u endemičnim područjima.

Krpelji se najčešće zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovu prirodnom okolišu.

Dobra prevencija za ljude i životinje

Kako za životinje koje češće napadaju krpelji, tako vrijedi i za ljude je što bolje se zaštititi. Za životinje postoje razni preparati od toga jedni imaju repelentni učinak, što znači da odbijaju krpelje, dok se drugi preparati za životinje baziraju na tome da krpelj ubode životinju koji već ranije ima lijek kojim ubija krpelja prije nego li on prenese uzročnike bolesti na vašeg ljubimca. Repelentni preparati postoje i za ljude.

Prema nalogu izdanom od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, preporučene su mjere zaštite: 

• Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
• Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
• Hodajte obilježenim stazama.
• Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
• Primijenite repelente za odbijanje krpelja na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite uputstva o proizvodu!).
• Nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz.
• Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).
• Kod djece se krpelj često nađe na glavi zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može „pokupiti“ krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.
• Otuširajte se po povratku iz prirode.

Postupanje kod uboda krpelja

Ako ste uočili krpelja na koži važno ga je ukloniti što prije zato što je rizik od infekcije veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.

“Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik”, ističu iz HZJZ-a. 

Važno je dodati kako krpelja se nikako ne premazuje alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem i sličnim preparatima, kao niti paliti plamenom.

“Ne povlačite ga naglo, ne stišćite niti gnječite, jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta. Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna (najčešće kroz 7 dana) pojavi osip (crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, erithema migrans) i/ili povišena temperatura i zimica. Pojava osipa i/ili temperature i zimice najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom (borrelia burgdorferi) koja se uspješno liječi antibiotikom”, zaključuju iz HZJZ-a.

Izvor naslovne fotografije: Unsplash