Kako napredovati kao društvo, ako i dalje glorificiramo rodne stereotipe?

Ako ne znaš kuhati, nisi prava žena, a ako ne znaš promijeniti gumu na autu, nisi pravi muškarac. Barem sam takve izjave čula na društvenim mrežama, kada sam naišla na još jedan video gdje se nasumičnim ljudima na ulici postavljaju neka društvena pitanja. Naravno, i ovaj put sam se razočarala u stavove ljudi, ali i u naše društvo u cjelini.

Neke tradicionalne vrijednosti lijepo je i važno njegovati, ali nekima je stvarno mjesto u 19. stoljeću. I ne govorim to iz nekog osobnog hira, već iz činjenice da neke tradicionalne vrijednosti i stereotipi zapravo vuku društvo unazad. I baš “lijep” primjer toga možemo vidjeti u Hrvatskoj.

Službeni podaci

Nije sve tako crno, Hrvatska je svakako napredovala u nekim segmentima, ali kako je išla naprijed, tako je istovremeno išla i nazad u drugima.

Rodne stereotipe u Hrvatskoj, kako pokazuje izvještaj Croatia Gender Landscape 2024, i dalje oblikuju duboko ukorijenjene društvene norme koje postavljaju različita očekivanja od muškaraca i žena u različitim aspektima života.

Pa možda da krenemo s nekim brojkama i postocima, koji će cijelu priču staviti u perspektivu.

Djevojčice uspješnije u školi, ali ne i žene na poslu

Kada govorimo o djevojčicama u Hrvatskoj, one pokazuju bolje rezultate u obrazovanju (tu smo u samom vrhu Europe), ali taj se uspjeh usput izgubi jer kada dođu do faze tržišta rada, mijenjaju se i njihove pozicije, i njihovi uspjesi, ali i plaće.

Uzalud im ove obrazovne prednosti koje naposljetku nikada ne dođu do razine jednake ekonomske moći koju posjeduje prosječni muškarac.

Jednom kada djevojčice postanu žene, nerijetko su suočene s pritiscima da usklade poslovne obveze s obiteljskim životom, što dodatno otežava njihovu karijeru.

Također, prema izvještaju Svjetske banke, žene su pretežno zaposlene u sektorima s nižim plaćama, što doprinosi rodnom jazu u plaćama. Tu je naravno i percepcija da su žene prvenstveno odgovorne za brigu o djeci i kućanstvu, što dodatno otežava njihov položaj u društvu i karijeri. Ova uvjerenja često ograničavaju njihove profesionalne mogućnosti i financijsku neovisnost i samo potiču postojeće razlike.

U brojkama? Žene u Hrvatskoj zarađuju 12 % manje od muškaraca za isti posao, što je značajno veći jaz od prosjeka u EU. Ova razlika dodatno raste s godinama, jer žene češće prekidaju karijeru zbog obiteljskih obaveza, što dodatno otežava njihovo napredovanje na poslu. Razlika u plaćama najveća je u slabije plaćenim poslovima, tamo je plaća žene u prosjeku za 17 % manja nego kod muškaraca.

Prosječna dob u kojoj žene postaju majke u Hrvatskoj je 29.6 godina. Da, u očima poslodavca taman onda kada su u “naponu radne snage”. Zbog toga postoje situacije u kojoj poslodavac važe hoće li zaposliti ili unaprijediti žene na nekom radnom mjestu, jer što ako taman nakon toga zatrudne?

A što bi se dogodilo da se rodiljni dopust dijeli pola-pola između žene i muškarca? Kakav bi stav poslodavac zauzeo u toj situaciji?

Uz to, podaci pokazuju da žene čine i većinski postotak (75 %) kada se radi o osobama koje brinu za starije u obitelji. Dakle, trebamo brinuti za djecu, ali i starije u obitelji, ali i za kućanstvo.

Rekla bih, don’t even get me started on that, ali situacija je takva da moramo o tome. Opet.

I muškarci i žene imaju 24 sata u danu

Najveći jaz između Hrvatske i ostatka EU nalazi se u domeni “vremena”, koja mjeri rodnu nejednakost u raspodjeli vremena provedenog na brigu o kućanstvu i kućanskim poslovima.

Hrvatska ima jedan od najizraženijeg rodnog jaza u EU kada je riječ o vremenu koje se provede za neplaćeni rad. U prosjeku, 2023. godine, žene u Hrvatskoj provele su gotovo 20 sati više tjedno od muškaraca na neplaćene aktivnosti, što nas čini (negativnom) iznimkom među državama članicama EU. Ovaj trend se poklapa s prevladavanjem patrijarhalnih stavova u Hrvatskoj, jer pazite sad ovo – 31 % muškaraca i 22 % žena stava je da bi žene trebale obavljati većinu kućanskih poslova. Može li mi netko molim vas objasniti ovo?

Koja je razlika ako ja operem suđe i stavim prljavu odjeću u mašinu, i ako to napravi moj partner? Zašto se podrazumijeva da ženska djeca ustaju i nose prljave tanjure sa stola nakon ručka?

Nema smisla nabrajati ova pitanja, mogla bih unedogled. I to ne samo iz ženske perspektive, nego i muške. Nemojmo zaboraviti da patrijarhat loše utječe i na muškarce. Od nerealnih očekivanja da moraju zarađivati dosta za cijelu obitelj, do zanemarivanja njihovog mentalnog zdravlja, jer muškarci su snažni, svi k’o od stijene odvaljeni. Nedo Bog da se požale ili pokažu emocije, jer onda nisu pravi muškarci.

Kako popraviti brojke?

Toliko sam vremena provela razmišljajući o nejednakostima da mi se čini da više ne mogu doći do nove ideje. Ali zato postoje stručnjaci kojima je to posao. Možda da poslušamo njih? Ovo su preporuke koje se mogu pronaći u službenom EU dokumentu koji se bavi rodnim nejednakostima u svim državama EU i načinima kako ih prebroditi:

• Proširenje pristupačnih i visokokvalitetnih usluga skrbi za djecu i starije osobe koje bi smanjilo teret skrbi koji snose žene. To bi omogućilo ženama da budu aktivnije na tržištu rada.
• Fleksibilni radni aranžmani, uključujući radno vrijeme i rad na pola radnog vremena, podržali bi sve roditelje, ali posebno žene tijekom godina rađanja djece. Unaprijeđene politike roditeljskog dopusta mogle bi potaknuti podjelu roditeljskih odgovornosti i smanjiti prekide u karijeri za žene.
• Ciljane kampanje za podizanje javne svijesti koje osporavaju rodne stereotipe promovirale bi vrijednost raznolikosti i uključivosti u svim sferama društva.
• Provedba zakona o jednakim plaćama, kao i promicanje programa i poticaja za tvrtke da unaprijede žene na vodeće i utjecajne pozicije, podržalo bi napredovanje žena u karijeri.
• Jačanje pravnog okvira Hrvatske povećalo bi postojeću zaštitu od diskriminacije, uznemiravanja i bilo kojeg oblika rodno uvjetovanog nasilja.

Ali u obzir treba uzeti još jednu činjenicu. Otkako je dio EU, Hrvatska je već prigrlila mnogo zakona koji bi trebali poticati jednakost spolova, ali kao i inače, ono što piše u zakonu, u realnosti baš i ne pokazuje neke rezultate.

Ono što je oduvijek pomagalo je obrazovanje i edukacija ljudi. Zato i mi u Mamageru pokušavamo educirati, pokretati teme, razbijati stereotipe. Jer promjene moraju doći iz srži društva. Iz mene i iz tebe.

Izvor naslovne fotografije: Pexels