Kad mi samozaposleni idemo na godišnji i zašto nikad? 

Kad ste samozaposleni, freelanceri, obrtnici, obrtnici paušalci… vrlo lako je moguće da pojam kao što je ‘godišnji odmor’ ne postoji u vašem rječniku. 

Da, mogu se loviti slobodni dani, pametnom organizacijom posla može se dobiti i cijeli tjedan više manje slobodan, ali onaj pravi, punokrvni godišnji odmor od najmanje dva, a idealno tri tjedna, kad se ne pali kompjuter i ne provjeravaju mailovi – za samozaposlene je gotovo nemoguća misija.

Sve ovisi o dobroj organizaciji

Naravno, sve je stvar dobre organizacije, pametnog ulaganja i trošenja, pasivnog incoma… i odmor bi se mogao (i trebao) dogoditi. U teoriji. U praksi nas zatekne osjećaj tjeskobe iliti – “što ako” osjećaj, koji se javi kad se odlučimo na višetjedni odmor. Što ako neću moći nadoknaditi izgubljeni prihod? Što ako tijekom odmora propustim neku nevjerojatnu priliku ili velikog potencijalnog klijenta? Što ako me moj redovni klijent zamijeni jer mu nisam pri ruci?  Što ako izgubim sve što sam gradio/gradila posljednih godina zbog ovih par tjedana odmora?

Zvuči poznato? 

No, koja je druga opcija? Bez odmora slijedi – burnout. Nedostatak kvalitetnog godišnjeg odmora uzima danak ne samo na našem tijelu, već i na našem mentalnom zdravlju. Jednostavno rečeno – slobodno vrijeme je jako nužno. Jer, ako ne pronađemo vrijeme, vrijeme će pronaći nas.

Dakle, jasno nam je da je odmor nužan, no kako ga realizirati bez osjećaja tjeskobe i straha zbog gore navedenih razloga?

1. Odabir termina

Ovisno u kojoj branši radimo, odredit ćemo i kad je najbolje vrijeme za odmor. Ako se, primjerice, bavimo vjenčanjima, onda period od travnja do listopada možda nije baš najbolja ideja, ali zato se može ići na odmor zimi, negdje u toplije krajeve. Isto vrijedi i za sezonske radnike. Za sve nas koji ne ovisimo o sezoni i godišnjim dobima, čini se da nikad nije savršeno vrijeme za odmor, jel da?  Ali, to nas ne smije spriječiti i zato je vrijeme za…

2. Planiranje

Dakle, prvo jasno odredimo kad ćemo na odmor i gradimo dalje posao oko toga. Klijente obavijestimo najmanje dva tjedna, a idealno i mjesec dana ranije, kako nećemo biti dostupni u tom i tom periodu. Podsjetimo ih na to još par puta. Ako imamo kolege, čim isplaniramo odmor, uključimo ih u sve poslovne mail prepiske i lagano im prebacujemo zadatke kako bi ih mogli u potpunosti preuzeti dok nas nema. Ako pak radimo sami, završavano zadatke to odabranog datuma, te ne preuzimamo nova zaduženja.

3. Nadoknada prihoda

Dobro je i poželjno nadoknaditi prihode koje ćemo izgubiti dok nas nema. To ne znači nužno novi klijent, nego neki ‘one time’ posao sa strane koji može omogućiti dodatni honorar.  Primjerice, ako odlaskom na odmor gubimo 30 posto mjesečnog prihoda, izračunamo točno koliko nam treba za nadoknadu i nađemo način gdje i kako to nadoknaditi. To može, naravno, biti i crni fond, ili, u ovom slučaju ‘fond za odmor’ koji puno tijekom cijele godine, ali ako to nije moguće, jednokratni angažman može pomoći. A, tko zna, možda donese i novog klijenta. Nakon odmora, naravno.

4. Dogovor s glavnim klijentom

Ako većina prihoda dolazi od jednog klijenta, u dogovoru s njim naglasimo važnost godišnjeg odmora i ponudimo opcije: 

• završit ćemo posao do određenog datuma i neće ni osjetiti da nas nema
• ako to nije moguće, ovlastit ćemo nekog od povjerenja da preuzme naš dio posla dok smo na odmoru
• ako ni to nije moguće, na vrijeme najavljujemo da nas nema i da nam je odmor važan, te da nas jednostavno neće platiti tijekom odmora, što ćemo nadoknaditi na način obrađen u točki 2.

I, za kraj, trebamo znati i ovo: dugoročno gledano, ako klijenti ne gledaju blagonaklono na naš odmor, oni vjerojatno nisu pravi klijenti za nas! Jer, za naše zdravlje, zadovoljstvo, a u konačnici i našu produktivnost, odmor je najvažnija karika!

Izvor naslovne fotografije: Pexels