Jesu li muškarci stvarno bolji vozači? Evo što kažu istraživanja

Iako društveni stereotipi često idu u prilog muškarcima kao boljim, sigurnijim i dominantnijima kada je vožnja u pitanju, stvarnost je puno složenija od ovakvih predrasuda. Kvalitetu vožnje ne definiraju samo sposobnosti u prometu i snalaženje u prostoru nego i brojni drugi faktori poput pažnje, sklonosti riziku, brzine i točnosti donošenja odluka u stresnim situacijama, sposobnosti kontrole stresa u prometu i slično. Sve te i brojne druge komponente zajedno stvaraju sliku kvalitetnog vozača.

Povijesni kontekst

Mnogi stereotipi vezani su za povijesni kontekst strogo patrijahalnih društava u kojima su se muškarci primarno povezivali s tehnologijom, strojevima i alatima. Pojavom automobila, ova je tema nastavila u tom smjeru pa su se vozila počela smatrati simbolima moći i strogo muškim teritorijem, a vozačke vještine muškom superiornom stranom. Budući da su od samih početaka automobilske industrije muškarci dominirali u svijetu automobila, u tadašnjem društvu snažno se učvrstio stereotip o automobilima kao muškom igračkom i domenom u kojoj žene nemaju što tražiti.

Ideja o muškarcima kao boljim vozačima došla je i pojavom automobilskih utrka u kojima su muškarci bili viđeni kao snažniji i sposobniji kontrolirati brzinu i rizik, dok su žene koje su se i pokušale ušuljati u taj svijet bile gledane s podsmijehom, predrasudama i skepticizmom. Ipak, važno je spomenuti nekoliko njih koje su bile hrabre i napravile povijesni iskorak u razbijanju ovih stereotipa. Bertha Benz, supruga Karla Benza, 1888. godine posudila je njegovu motornu kočiju i – mogli bismo reći – ispisala povijest tako što je odvezla prvi road trip od Mannheima do Pforzheima. Isto tako, Dorothy Levitt ostala upamćena kao prva žena koja je sudjelovala u automobilskoj utrci te koja je napisala priručnik za žene vozačice kao poticaj da u tome mogu biti jednako dobre kao i muškarci.

Žene i automobili danas

Iako je bilo onih koje su pokušale biti drugačije i promijeniti kulturni stereotip o tome kako žene ne pripadaju svijetu automobila, i danas je situacija takva da je u društvu prešutno ukorijenjena zastarjela percepcija žena kao opreznih, nespretnih i nesnalažljivih vozačica što nerijetko rezultira omalovažavanjem i ismijavanjem na račun ženske vožnje.

Svijet medija i filma unatoč brojnim promjenama u percepciji rodnih uloga, čak i danas prikazuje akcijske scene u kojima dominiraju muškarci i u kojima automobili predstavljaju produžetak muškog identiteta. Dok su muškarci u takvim scenama neustrašivi, vješti i kontrolirani u vožnji, žene ako se uopće i pojave, većinom dolaze u sporednim ulogama pasivnih promatrača ili nesigurnih vozačica.

Automobilska industrija, s druge strane, pokušava slijediti modernu uputu o jednakosti spolova u svim aspektima života, pa tako i u vožnji te sve više prihvaća i podržava važnu ulogu žena za volanom. Prepoznavanje ženske publike ogleda se u stvaranju proizvoda i kampanja u skladu s duhom suvremenih društvenih promjena, u zapošljavanju žena u automobilskoj industriji i slično.

Kritička perspektiva i promjena percepcije vozača

Iako je povijest takva kakva je i muškarci u prosjeku gaje veliku ljubav prema automobilima, to ne znači da su nužno bolji vozači. Baš naprotiv, istraživanja i društvene promjene razbijaju stereotipe o muškoj superiornosti u vožnji. Brojne studije dokazuju kako su žene često puno pažljivije i sigurnije vozačice, dok muškarci imaju veću sklonost riziku i prekršajima u prometu. Unatoč uvriježenim uvjerenjima, logično je da vozačke vještine ne bi trebale ovisiti o spolu, već o individualnim karakteristikama i odgovornosti.

Također, istraživanja otkrivaju da su muškarci najrizičnija skupina na cestama jer su skloniji prekršajima i agresivnom ponašanju u prometu. S druge strane, žene su pokazale više opreza i tendenciju poštivanja prometnih pravila.

Budući da istraživanja sugeriraju da muškarci i žene imaju različite pristupe vožnji, to ne znači da su jedni bolji od drugih. Može se zaključiti kako je percepcija vozačkih vještina određena brojnim faktorima poput psiholoških, socijalnih, kulturnih, ali i fizičkih i kognitivnih čimbenika, ali ne nužno i spolom. Rodne razlike u vožnji, dakle, ne mogu se jasno ocijeniti zaključkom o tome tko je bolji vozač, ali ta će titula svakako pripasti onima koji lako mogu balansirati između sigurnosti, opreza i fleksibilnosti u prometu.

Izvor naslovne fotografije: Pexels