Jesmo li mi uopće osoba s kojom bismo se htjeli družiti?

Kada bismo pokušali biti malo više objektivni, mogli bismo se pogledati iz perspektive svojih prijatelja, obitelji i kolega te se zapitati jesmo li mi uopće osoba s kojom bismo se htjeli družiti? Uz ova pitanja možemo pokušati bolje razumjeti sebe i poraditi na svim onim područjima u kojima smo nesigurni i gdje vidimo da postoji prilika za rast.

Svatko od nas ima svoju ulogu u društvu, ali i stavove i ponašanja koja nas čine takvima kakvi jesmo, jedinstveni i posebni. Naše interakcije s drugima više od riječi odražavaju ono što nosimo u sebi i ukazuju na sve vrijednosti koje su usađene u nama. No vidimo li ih i mi?

Važnost samorefleksije

Samorefleksija označava razmišljanja o vlastitim emocijama, ponašanju i mislima s kojima se susrećemo svaki dan. Važna je jer nam pomaže na putu osobnog rasta, ali i u poboljšanju odnosa prema drugima. Uz nju možemo naučiti bolje razumjeti same sebe, ali i postati svjesniji svojih postupaka i reakcija.

Ako sami sebe svaki dan pitamo pitanja poput: „Kako bi se osjećao/la da se netko prema meni ponaša na način na koji sam se ja ponio/la prema drugome?“ ili „Zašto sam reagirao/la na taj način i mogu li sljedeći put reagirati bolje i primjerenjije?“, ona nam mogu biti izravan putokaz prema prepoznavanju uzroka svog ponašanja, kao i boljih načina za upravljanje komunikacijom u budućnosti.

Uz praksu samorefleksije svaki dan možemo preispitivati vlastita očekivanja i stavove i tako direktno raditi na sebi kako bismo bili ugodnije društvo ljudima do kojih nam je stalo, ali i samima sebi.

Stop people pleasingu

Ugađanje drugima i potreba da budemo voljeni i prihvaćeni u društvu uz ovaj obrazac stavljaju potrebe drugih ispred vaših vlastitih, što je u startu krivo. Naučite kada je vrijeme za podvući granicu i jednostavno recite „NE“ bez grižnje savjesti, onda kada za to osjetite potrebu. Ako mislite da ćete udovoljavanjem drugima na svoju štetu u njihovim očima biti bolja i poželjnija osoba, varate se. Bit ćete poželjna osoba za boraviti u nečijem društvu najprije onda kada svi oko vas prepoznaju vašu autentičnost i kada vide da poštujete svoje vlastite vrijednosti i želje.

Iako možda neki vide paradoks u tome da želimo biti bolja verzija sebe kako bi drugima bilo ugodnije u našem društvu, a istovremeno ne želimo biti people pleaser, činjenica je da je svima želja biti prihvaćen u krugu ljudi do kojih nam je stalo. Međutim, uz poboljšanje vlastitih obrazaca ponašanja mi automatski postajemo bolji prijatelji i osobe, dok u isto vrijeme utječemo na vlastito zadovoljstvo životom.

Refleksivna razmišljanja poput ovog iz naslova pomažu nam preuzeti odgovornost za svoje postupke, a razvijanjem osobina koje bismo sami cijenili u osobi do koje nam je stalo, zapravo automatski stvaramo ugodnije i pozitivnije odnose uz koje se osjećamo bolje. I sami znamo što nas većinu motivira na druženje s nekime. Osobine poput pažljivosti, iskrenosti, poštenja i empatije nešto su što nas privlači u drugima.

U skladu s time, preispitivanje vlastitih kvaliteta može nas itekako motivirati da identificiramo aspekte svoje osobnosti na kojima bismo trebali poraditi kako bismo se osjećali zadovoljnije i ispunjenije.

Izvor naslovne fotografije: Pexels