U petak smo na Izložbi “There Will Be Bliss” umjetnika Emira Šehanovića u galeriji Trotoar

Na svojoj prvoj samostalnoj izložbi u Zagrebu, Emir Šehanović predstavlja novi ciklus radova kojima istražuje kompleksne teme poput ljudske imaginacije, kreativnosti i osjetljivosti te njihovog utjecaja na stvaralački proces. Izložbom “There Will Be Bliss” uvodi nas u svijet začudnih apstraktnih formi – monumentalnih skulptura i digitalnih printeva – kojima istražuje moguću postljudsku budućnost i pitanje kako ćemo vidjeti svijet kada priroda postane manjina. Šehanović diskretno ističe posljedice ljudskih postupaka, potičući nas na razmišljanje o našoj ulozi u svijetu suočenom s prijetnjama kao što su razaranje životne sredine i umjetna inteligencija. 

Rođen u Tuzli, Šehanović trenutno živi i radi u Beogradu i aktivan je na međunarodnoj izlagačkoj sceni. Nedavno je, također, uvršten među 100 najboljih kipara sutrašnjice, u izboru izdavačke kuće Thames and Hudson.

Izložba se može pogledati u galeriji Trotoar do 1. lipnja 2024., a popratni program bit će najavljen naknadno.

Iz teksta o izložbi, Ivana Šukovića:

„Why aren’t revolutions started by the most humane people? Because humane people don’t start revolutions, they start libraries… and cemeteries”. – Jean-Luc Godard, Notre Musique

Postoji svijet opipljivih predmeta. Postoji i ona druga stvarnost koju nosimo u sebi, oblikovana stečenim iskustvima i naučenim lekcijama. Pod pretpostavkom da imaginacija i kreativnost sadržavaju definicije koje djelomično identificiraju pojedinca, ne smijemo zaboraviti da je “osjetljivost” primarno stanje koje potiče stvaralački proces.

Vratimo se na primjer izravne intervencije čovjeka u organske procese prirode, u kojima se mašta kreće slobodno i gradi posebni osjećaj, kantovski rečeno “stanje uzvišenosti”. Uzvišenost projicira ljudsko biće izvan njegove konačne, ograničene prirode i usmjerava na nepregledne mogućnosti. Ta neobuzdana i neograničena gesta upravo razotkriva težinu i potencijal u umjetničkoj praksi Emira Šehanovića. Uz blago podrugljivi podton, za naše vrijeme može se reći da je “blaženo”, baš kao što nam umjetnik sugerira. Izložba “There Will Be Bliss” ironično upozorava i ujedno nas uvodi u aranžman monumentalnih skulpturalnih formi koje osciliraju između uzbuđenja i čuđenja. Ta savršeno producirana djela nalik su na tragove nekoga paleolitskog iskustva gdje gledamo sliku, ali ne i stvarnost. Reklo bi se da na tren prisustvujemo ruševinama budućnosti, onoj svjetskoj povijesti koja neosporivo potiče inertnost i strah kojemu svjedočimo.

Daleko od ilustracije “ostataka života”, od imitacije oblika nekog fosila, autor pokazuje ono što nije predvidivo u činu stvaranja, podsjeća na to da je za umjetnički proces prijeko potrebno izaći iz “reda”, da je u tom činu fundamentalno odstupanje prema onome što nema mjere ni propisa. Emirove skulpture, kao neki portreti, upozoravaju na moguću postljudsku budućnost kada mi, dominantna vrsta na Zemlji, izumremo i divlje biljke prekriju ruševine hiper-urbane civilizacije.

U aktualnoj postavci autor kombinira skulpturu s printovima nastalima montažnim postupkom u kojima prepoznajemo umjetnikov autentični antropocentrični stav, koji prate očita značenja i nepredvidivi detalji. Ovi pseudo-prirodni motivi posjeduju potencijal koji se opire definiciji, čine vidljivim ono što ostaje nevidljivo mnoštvu i postaje razumljivo u doba virtualne stvarnosti. Posebna je vrijednost ovih prizora što u digitalnoj eri sugeriraju na zaokret prema hiperrealnoj slici, uvode nas u neki nama nepoznati i novi ambijent izmišljene prirode budućnosti. Razumijevanje ovih prizora uklapa se u viziju svijeta koji ne možemo promijeniti, što nas pritom ne prisiljava da postavimo pitanje imamo li pravo ili porazno griješimo. 

Svjedočimo najnesigurnijem vremenu u povijesti čovječanstva, okruženi smo umirućim planetom s nadolazećim prijetnjama kao što su razaranje životne sredine, masovna izumiranja, umjetna inteligencija i biogenetika. Šehanović diskretno stavlja naglasak na posljedice naših postupaka, suočava nas s potresnim pitanjem – kako ćemo vidjeti svijet kada priroda postane manjina?

Budući da je ljudsko biće nostalgično, ono što mu može nedostajati jest svijet kakav je nekad bio, uspostavljen u nekom prostoru. Ako s gledišta nedostajanja govorimo o vizijama prostora ovog umjetnika, pred nama je neka nova prirodna evolucija, doživljaj koji nas navodi da tragamo za komparativnim vrijednostima, da očekujemo i (ne)prihvaćamo postojeće. 

Promišljanje o statusu i funkciji, postupcima i budućnosti umjetnosti pokreće pitanja koja nisu uvijek izravno povezana s umjetničkim stvaralaštvom, ali koja s njim snažno komuniciraju. Čini se da nas umjetnost Emira Šehanovića polako priprema za razmatranje naglih kolektivnih i individualnih rutina, a prostor predviđen za njezinu prezentaciju postaje prožet brojnim mehanizmima – blokiran, strukturno prilagođen ili obilježen. – Ivan Šuković 

O UMJETNIKU: 

Emir Šehanović (Tuzla, 1981.) živi i radi u Beogradu. Proučava suvremeni svijet koji se ljudskim djelovanjem raspada i doslovno pretvara u talog. Objektima udiše (postljudski) život ili bar nešto nalik na život. U svojem radu često sjedinjuje dijelove različitih tijela, stvara raznovrsne hibride onoga što jesmo i onoga kako se prikazujemo. Uvjeren u to da je tijelo u osnovi fluidno i da se tjelesnost sastoji od konspirativnog prožimanja naših osjetila, propituje načine na koje se ono, uspješno ili neuspješno, uklapa u vlastiti estetski okoliš.

Izvan regije, izlagao je na grupnim i samostalnim izložbama, među ostalima, u galerijama Jeune Création, Les Beaux-Arts de Paris (2018.), AQB Project Space u Budimpešti (2018.), Ultrastudio u Los Angelesu (2018.), Gallery Weekend u Berlinu (2015.), na Video Art Festivalu u Ateni (2013), a sudjelovao je i na umjetničkim sajmovima Liste (2015.), Parallel Vienna, ArtGeneve (2018. i 2019.) i Vienna Contemporary. Nedavno je uvršten u monografiju 100 Sculptors of Tomorrow u izdanju izdavačke kuće Thames and Hudson.

TRAJANJE IZLOŽBE:

22.3. – 1. 6. 2024.

Radno vrijeme: od srijede do petka od 11 do 19 sati, subotom od 10 do 14 sati, i po dogovoru. 

 Izvor naslovnice: Galerija Trotoar // Emir Šehanović