Intervju s Ruby Rare: “Trebamo se istinski osloboditi od te misli da postoji samo jedan način da nešto funkcionira.”
Ususret gostovanju na Danima komunikacija, razgovarali smo sa Ruby Rare, zagovornicom inkluzivne komunikacije i nekonvencionalnih odnosa.
Ruby Rare, istaknuta figura u području uključive komunikacije i zagovaranja nekonvencionalnih odnosa, donosi bogato iskustvo i strast na stol. S iskustvom koje obuhvaća gotovo desetljeće seksualnog zdravlja, Rubyno putovanje duboko je ukorijenjeno u uvjerenju da svatko zaslužuje pristup prostorima za učenje i raspravu bez osuđivanja.
Nadahnuta svojim radom u klinikama za seksualno zdravlje i pružanjem seksualnog odgoja u školama, Ruby prepoznaje važnost pokretanja razgovora o tabu temama u svakodnevnom životu. Njezin savjet potiče pojedince da potiču znatiželju i normaliziraju rasprave unutar svojih zajednica. U svojoj nadolazećoj knjizi, “The Non Monogamy Playbook”, Ruby izaziva tradicionalne norme odnosa, zalažući se za raznolikiji i osnažujući pristup ljubavi i povezanosti. Njezina poruka mladima naglašava važnost slobodnog istraživanja vlastitog identiteta i odnosa uz podršku inkluzivnih zajednica. Unatoč otporu, Ruby ostaje nepokolebljiva u svojoj predanosti autentičnosti i samouvjerenosti.
Ruby smo ulovili ususret gostovanju na Danima komunikacija gdje će održati predavanje na temu: Elastic Love — Applying the Principles of Non-Monogamy to Your Creative Practice (Elastična ljubav — Primjena načela nemonogamije u vašoj kreativnoj praksi) te saznali smo kako se počela baviti time, što ju je inspiriralo da postane zagovornik inkluzivne komunikacije i nekonvencionalnih odnosa, koje savjete može dati svima koji se “bore” s tradicionalnim normama, brand komunikaciji te stereotipovima s kojima se susreće.
Izvor: Ruby Rare
B: Mi kao medij potičemo ravnopravnost i inkluzivnost, no ti si to dignula na next level. Možeš li s nama podijeliti malo o tome što te inspiriralo da postaneš zagovornik inkluzivne komunikacije i nekonvencionalnih stilova veza?
R: Mislim da je to kombinacija posla koji sam radila. Provela sam osam, devet godina u području seksualnog zdravlja i bila sam toliko svjesna koliko je potrebno da svi imaju pristup zdravstvenoj skrbi, ali i prostorima gdje mogu učiti i postavljati pitanja na način bez osuđivanja. A to se očito odnosi na zdravstvenu skrb, obrazovne sustave, državne sustave, ali također se odnosi i na način na koji komuniciramo jedni s drugima u svakodnevnom životu. Stoga sam smatrala da je to nevjerojatno važna stvar za koju se treba zalagati. Za mene je to spoj mog osobnog života i mog posla.
Govorim o mnogim pitanjima koja su za mene vrlo osobna unutar moje karijere. Jedan od njih je o nekonvencionalnim stilovima odnosa, jer mislim da postoji mnogo ljudi koji su stvarno znatiželjni istražiti ovo ili naučiti više ili razumjeti više o tome. I nema toliko prostora ili ljudi koji se osjećaju baš ugodno razgovarajući o tome kako to izgleda.
Zato dajem sve od sebe da budem jedna od osoba koji mogu biti otvorena knjiga i koji mogu odgovoriti na pitanja i podijeliti dio svojih iskustava, jer iako ne vjerujem da je ovo za svakoga, vjerujem da može biti stvarno prekrasan i osnažujući način života. I želim da ljudi imaju pristup tome.
B: Za sve kojima se tvoje zanimanje – od kud krenuti i kako postati “Pleasure Enthusiast”, odnosno kako postati “Sex Educator” uzimajući u obzir predrasude zemlje u kojoj živimo i da naše društvo nije otvoreno kao UK?
R: Moj savjet za ljude koji se žele uključiti u neku vrstu seksualnog odgoja u nekom obliku ili koji žele razgovarati o užitku i odnosima jest, za početak, razmišljanje o načinima na koje to možete učiniti u svom svakodnevnom životu. Često sam u prošlosti govorila o tome da vam ponekad u prijateljskoj grupi treba onaj jedan prijatelj koji će započeti razgovore koji su možda malo više tabu ili neočekivani. A ponekad ta osoba moraš biti ti. Dakle, možda se radi o pokušaju da budete malo više znatiželjni, vježbanja sposobnosti da postavite pitanja i dijelite dijelove života koji si malo manje prihvatljivi i to vjerojatno sa svojim prijateljima ili voljenima i normaliziranje takvih vrsta razgovora. Mislim da je to izuzetno važno.
Također mogu govoriti o načinu na koji sam se uključila u ovo područje, a to je bilo kroz rad na seksualnom zdravlju, i to iz kliničke perspektive. Nisam školovani kliničar, ali radila sam u klinikama za seksualno zdravlje, a također sam radila i na obrazovanju spolnog odgoja u školama te surađivala s lokalnim vijećima kako bih pružila više smjernica o tome kako to obrazovanje može izgledati. Počela sam raditi za dobrotvornu organizaciju koja se bavi svime ovime. I ja sam kao mlada volontirala u početku, nakon čega sam počela raditi za njih pola radnog vremena, a zatim puno radno vrijeme. Pored toga, puno sam govorila o svom poslu i na društvenim mrežama zbog čega se sve više ljudi zainteresiralo za tu temu.
Dakle, to nije jedini način uključivanja u ovaj svijet. Mislim da svi moramo pronaći svoj pristup tome. Ali bilo da je to organiziranje stvari u vašoj grupi prijatelja ili lokalnoj zajednici ili pozivanje ljudi da govore na događajima i zatim učenje kroz to, mislim da postoji mnoštvo prekrasnih načina da se više uključite u ovo online i offline.
B: Tvoj rad usredotočen je na rod, seksualnost i stilove veza. Imaš li koji savjet za nas koji živimo u tradicionalnoj sredini, kako srušiti društvene norme i tabue? Postoje li neki posebni kreativni procesi i taktike kako srušiti tabue u tradicionalnom društvu?
R: Mislim da imamo ogroman problem s pretpostavkom da postoji samo jedna norma u tradicionalnom društvu. Mislim da je to nešto čime se svi na kraju vodimo, tom nekom pretpostavkom da postoji jedan normalan, ispravan način na koji se stvari rade. I da često u našim nesigurnim trenucima ne radimo nešto kako treba. Mislim da je najvažnije pokušati se istinski osloboditi od te misli da postoji samo jedan način da nešto funkcionira.
Zapravo, svi mi mislimo da ima onoliko iskustava koliko ima pojedinaca. Ne doživljavamo svoja tijela, spol, želju, odnose na isti način jedni s drugima. I mislim da čim to počnemo cijeniti i slaviti, ne samo da si svi dajemo mnogo više prostora da jednostavno budemo ono što jesmo i da ne pokušavamo ništa dokazati bilo kome drugome ili sebi. To također otvara i više mogućnost za znatiželju gdje se ne možemo nužno voditi primjerom drugih, ali možemo vidjeti razliku u svim našim iskustvima sa znatiželjom.
Ponekad se to može odnositi samo na uvažavanje činjenice da netko drugi radi stvari drugačije od vas i da to nije ni bolje ni gore. Jednostavno je drugačije. I to se može slaviti. Ali također, mislim da imamo priliku učiti jedni od drugih. Dakle, moj glavni cilj je samo pokušati se riješiti tog očekivanja da postoji jedna normala kojoj svi pokušavamo težiti, jer jednostavno mislim da to ne postoji.
B: Objasni koncept iza ideje: “I really love the idea of treating silliness seriously and treating serious stuff with a bit of silliness”.
R: Stvarno volim ideju da se gluposti tretiraju ozbiljno i da se ozbiljne stvari tretiraju s malo gluposti. Kao odrasla osoba stvarno se borim s time koliko ozbiljno trebamo sve shvaćati. Očito, postoje nevjerojatno ozbiljne, važne teme u našim životima, u širem svijetu s kojima se susrećem u svom radu, iz dana u dan. Ali ja, osobno, kada sam u mogućnosti, stvarno volim gledati na ozbiljne teme unutar svog posla s malo manje težine i ozbiljnosti.
I umjesto toga, znate, pristupite stvarima s malo više znatiželje, bilo da je to vrsta razigranosti ili mekoće, jer mislim da tada možemo dotaknuti dublje ukorijenjene probleme do kojih pokušavamo doći. Toliki dio života odrasle osobe, mislim, može završiti na izvođenju verzije života odrasle osobe, a ne na stvarnom životu. I to je nešto što stvarno pokušavam implementirati u svoj rad.
A glupost se odnosi na pristup radosti i razigranosti u mom životu i poslu. Mislim da kada govorimo o seksu, tijelima i želji, znate, razigranost je tako važan dio toga. Biti u mogućnosti biti na mjestu gdje se možete osjećati sretno i radosno u svom tijelu, sretno i radosno u svojoj seksualnoj želji je zaista posebno. Pa pokušavam to unijeti u svoj posao i život koliko god mogu.
“Vjerujem da društvo u cjelini može puno naučiti od ovih manje normativnih identiteta, u ovom slučaju oko različitih načina uspostavljanja odnosa, jer to može otvoriti svačije umove da vide mogućnosti različitih načina postojanja. I može nam omogućiti da preispitamo vlastite živote, vlastite izbore i shvatimo možda oslobađajući i uzbudljiviji način postojanja.”
Ruby Rare
B: Kako se nosiš s mogućim otporom ili protivljenjem publike ili klijenata kada raspravljaš o temama poput ne-monogamije ili fluidnosti u komunikaciji? Kod nas, u Hrvatskoj je to izrazito neprihvatljivo. Kako taj koncept uopće približiti našoj publici i kako protiv otpora javnosti?
R: Da, smiješno je. O ovome pričam već dugo. Ova nemonogamija je u mom životu već devet godina. O tome profesionalno i dosta javno govorim zadnjih šest godina. I nailazim na otpor. Ali da budem iskrena, ne smeta mi to toliko. I ne smeta mi iz nekoliko razloga. Broj jedan, uspostavljanje odnosa na drugačiji način definitivno može biti izazovno i ljudi mogu kritizirati, ali pazim da to ne uspoređujem s iskustvom marginaliziranog identiteta kao što je seksualnost, rodni identitet, rasa, migrantski status ili nacionalnost. Zato što mislim da postoji mnogo drugih pitanja koja su na kraju međusobno povezana, ali su na neki način daleko hitnija.
Mislim da se, imajući veze na netradicionalne načine, osjećam vrlo samouvjereno i čvrsto da je to nešto što za mene funkcionira i čini me sretnom. Zbog čega osjećam da nemam potrebu to dokazivati drugima. Tako da, ako netko ima kritike ili ga jednostavno ne zanima činjenica da ja to radim na ovaj način, to je u redu. To mi samo govori da to nije netko koga trebam potrošiti puno vremena pokušavajući ga uvjeriti. Više ne pokušavam uvjeriti ljude da sam u pravu, jer nisam za svakoga. Ja sam prava za sebe.
Ali da, mislim da je to glavni razlog, način na koji se osjećam samopouzdanije govoreći o ovome. Osjećam se otvoreno zbog toga. A ako netko želi postaviti pitanja, tu sam da im odgovorim.
B: Koji bi savjet dala pojedincima ili brendovima koji žele komunicirati samopouzdano i inkluzivno, posebno o temama koje se mogu smatrati tabuom ili nekonvencionalnim? Kako vidiš budućnost komunikacije, posebno u odnosu na prihvaćanje raznolikosti i inkluzivnosti?
R: Dakle, mislim da je glavna stvar kada razmišljamo o tome da budemo inkluzivniji i raznolikiji s identitetima koje predstavljamo i pričama koje pričamo, da puno toga treba doći od ljudi s takvim iskustvima kao dio procesa. Mislim da je često vrlo znakovito ili očito kada brend koristi nečiji malo alternativni ili drugačiji identitet kako bi podržao kampanju ili dio svog brenda na način koji se čini neautentičnim i kao da pokušava pokazati malo više razlike. Mislim da je jako važno uključiti ljude od samog početka, propitivati zašto i kako će to biti predstavljeno.
Zatim, ne pokušavati senzacionalizirati identitete različitih ljudi. Dakle, u smislu ne-monogamije, često ono što na kraju vidite je da je predstavljeno na vrlo senzacionalistički i otvoreno seksualni način, što nije proživljeno iskustvo ljudi koji ovo rade. Nije to jako seksualno okruženje. Možda je puno manje uzbudljivo i seksi od toga. Pa ipak, često smo tako prikazani. Mislim da na isti način s queer ili LGBT osobama često postoji stvarna opsjednutost seksualnošću ili seksualnim aspektom toga.
I stoga, pokušaj pričanja priča na jedinstveniji i osobniji način koji govori o osobi, a ne o određenom dijelu onoga što ona jest, stvarno je dobar korak u pravom smjeru.
B: Kao žena koja razbija stereotipe, stvara vlastite priče uspjeha i živi život punim plućima, koju bi poruku poslala mladima koji žive u tradicionalnom društvu i odupiru se otporima, a žele živjeti slobodno u ne monogamnim vezama ili promijeniti spol?
R: Kakvu poruku šaljem mladima? Mislim da je za mlade ljude, gdje god da žive, važno pronaći osjećaj zajedništva u kojem možete istraživati i izražavati se. A to može biti pronalazak prijatelja koje poznajete u svom privatnom životu. To se može odnositi na pronalaženje određenih online zajednica u kojima se osjećate sigurnima postavljati pitanja i učiti.
Očito, morate biti oprezni i na neki način sigurni u online prostorima, kao i u offline. Ali da, veliki je korak prvo razmišljati o ovome i biti znatiželjan. Postoji mnogo stvarno sjajnih informacija u smislu učenja o različitim načinima uspostavljanja odnosa. I zato, moj savjet bi bio da jednostavno pokušate naučiti što više možete, čitajte, slušajte podcaste, razgovarajte s drugim ljudima s drugačijim mišljenjima. I ništa od ovoga nije način da konačno odlučite tko ste ili što želite raditi. Ali što više znamo, što više mogućnosti potencijalno imamo, to imamo veći izbor.
I mislim da je to stvarno moćno i važno. I zapamtite da to nije nešto što vam se pojavi preko noći. Znate, način na koji uspostavljamo odnose je nešto što će se mijenjati i razvijati kroz naše živote i to je u redu. Volim to. To mi je jako važna stvar. Dakle, ne morate definitivno reći da sam ja to. Ja sam netko tko nije monogaman ili što već. Radi se o mogućnosti da se na neki način prilagodite promjenama u životu i budete znatiželjni u svemu tome.
B: Pružamo onu viziju koja reflektira realnost zaposlene žene, koja je istovremeno inspirativna i realna. Sigurno si doživjela neki seksizam na poslu za vrijeme trajanja svoje karijere. Podijeli s nama komentar ili stereotip koji si doživjela samo zato što si žena.
R: Imam. Da, definitivno sam iskusila seksizam na radnom mjestu. Imam sreću da mnogi profesionalni prostori u kojima radim zbog toga što su povezani sa seksualnim zdravljem ili queer organizacijama, osjećam da u tim prostorima postoji veći osjećaj poštovanja nego možda u drugima. Postoje i okruženja koja također vode žene, što na neki način mijenja tu razinu seksizma koja se doživljava. Ono što sam najviše doživjela tijekom godina je na neki način da su me ljudi gledali s visoka samo zato što sam mlađa osoba ili zato što vjerujem u stvari koje su možda malo izvan okvira.
I zapravo zbog toga, ponekad sam osjetila taj pritisak da moram potkrijepiti ono što govorim s mnogo dokaza, istraživanja i iskustva kako bi me se slušalo i shvatilo ozbiljno. A to može biti stvarno iscrpljujuće. Često mislim da je to dio iskustva boravka u profesionalnom okruženju kao žene. Nadam se da će biti bolje i meni i svima.
B: Koji je soundtrack vaše karijere?
R: Ovo je tako dobro pitanje.
Mislim, upravo sada pišem svoju knjigu, što je sjajno, ali prilično je težak posao i oduzima mi puno vremena. Dakle, slušam puno ambijentalne glazbe i klasične glazbe, što mi stvarno pomaže u pisanju. Dakle, Brian Eno i druga vrsta Philipa Glassa su ambijentalni i minimalistički skladatelji iz 1970-ih.
I što je još uključeno? Mislim, soundtrack ostatka moje karijere, to je velika radost. Dakle, slušam Janelle Monae i Chapel Rhone. Postoji umjetnik kojeg stvarno volim, zove se ML Butch i Charlie XCX. Osim toga, stvarno je dosta glupog, prilično gay popa. To je ono što me jako veseli.
Izvor naslovne fotografije: Dani komunikacija