Biste li upisali svoje dijete u šumski vrtić?

Za vrijeme pisanja ovog teksta Zagreb je bio na 6 Celzijevih stupnjeva, a u Gorskom kotaru iznenada je pao snijeg, no za mališane iz vrtića “Šumska djeca” u Puli to je još jedan u nizu dana koji provode u kišnim odijelcima, toplim jaknama i gumenim čizmicama igrajući se u svom šumskom vrtiću na otvorenom.

Jednom je davno netko u Skandinaviji rekao kako ne postoji loše vrijeme, već samo neadekvatna odjeća za takvu vremensku prognozu, a to vrlo dobro znaju i ovi pulski mališani.

“Evo upravo se spuštaju niz svoj blatni tobogan, skaču po lokvama, bili su u istraživanje šume, upoznaju prirodu u nekom drugom svjetlu, a to je vrlo važno. Ovakve vremenske prilike stvaraju im otpornost”, tvrdi nam u razgovoru Francesca Miličević vlasnica obrta za čuvanje djece “Šumska djeca”, prvog takvog tipa u Hrvatskoj.

Zelenilo utječe na imunološki sustav djece

Da boravak na svježem zraku, bez obzira na vremenske (ne)prilike potencijalno zaista ima utjecaja na dječje zdravlje i imunološki sustav, svjedoči i istraživanje iz 2020. godine Sveučilišta u Helsinkiju. Naime, kada su u finskim vrtićima posadili travnjak, dodali šumske biljke poput vrijesa i borovnica te dozvolili djeci da se kroz igru brinu o biljkama u dvorištu vrta, raznolikost mikroba u crijevima i na koži male djece povećala se u vrlo kratkom periodu.

Za usporedbu s ovim vrtićima, znanstvenici su promatrali i gradske vrtiće koji su popločeni i u dvorištu imaju tek sprave za igru, te su došli do zaključka kako su u vrtićima sa zelenjem djeca u dobi između 3 i 5 godina pokazala povećane T-stanice i druge važne imunološke biljege u krvi u roku već od 28 dana. “Otkrili smo da je crijevna mikrobiota djece koja su dobila zelenilo u vrtiću slična crijevnoj mikrobioti djece koja svakodnevno posjećuju šumu”, rekla je u istraživanju znanstvenica Marja Roslund.

I ranija istraživanja pokazala su iznimno pozitivnu vezu imunološkog sustava kod djece i boravka u prirodi. Treba uzeti u obzir kako su ovo i dalje tek istraživanja te kako se radi o određenom broju ispitanika te se može samo nagađati je li ta veza uzročno posljedična, no činjenica je da djeca koja borave u prirodi stječu brojne benefite u usporedbi s onima koji dane provode u gradskoj vrevi uz televizijske ili pak kompjuterske ekrane.

Doza rezerviranosti vs. Liste čekanja

I dok je boravak kako vrtićke, tako i one starije djece u prirodi u skandinavskim zemljama pravilo, a ne iznimka, ovakav odgoj kod nas poprilično je neuobičajen. Ili je bio unazad pet godina. Situacija se po tom pitanju značajno promijenila na bolje, a tome nam svjedoči i Francesca, koja je 2019. godine otvorila ovaj privatni vrtić, odnosno obrt za čuvanje djece prema (tada) vrlo nekonvencionalnim pravilima za našu zemlju.

“Tek kad smo otvorili obrt te 2019. godine osjetila se doza rezerviranosti među roditeljima jer je ovaj koncept čuvanja djece bio nama stran, dok danas imamo liste čekanja za naš šumski vrtić”, tvrdi nam Francesca Miličević te dodaje kako su kroz godine i javni vrtići počeli u svoj program uvrštavati sve češći boravak u prirodi.

Važna je zdrava komunikacija s roditeljima

U ovakvom konceptu čuvanja mališana, ističe nam Francesca, najvažnija je dobra komunikacija s roditeljima.

“Važno je cijelo vrijeme biti u interakciji s roditeljima da u svakom trenutku odgovorimo na njihove strahove, sumnje, a i nama je važna njihova podrška koju od početka imamo, jer bez njih teško da bi cijeli ovaj projekt zaživio”, otkriva nam te dodaje kako su morali proći kroz razne izazove i stepenice u sustavu ne bi li danas bili to što jesu.

Interes djece na prvom mjestu

A kako sve funkcionira u praksi? Djeca su cijeli ili barem veći dio dana u prirodi, igračke se od stvari koje pronađu u prirodi stvaraju imaginacijom, a učenje je vođeno interesima djeteta, što znači da se kurikulum stvara iz dana u dan, ovisno o interesima djece. Doručak se kaže nam vlasnica, odvija u prirodi, istražuje se priroda, u određeno doba godine bere se bilje, izrađuju ukrasi od prirodnih materijala, suše se čajevi, ali upoznaje i njihov lokalitet.

Sve više šumskih vrtića

Popularnost ovakvih vrtića sve je veća, a nakon ovog pulskog koji je otvorio vrata slobodnijeg vrtićkog odgoja, na drugom kraju Hrvatske točnije u Zaboku prije dvije godine otvoren je šumski vrtić “Mali žir” koji u svom programu nudi i jasličku skupinu, koji poput svojih velikih prijatelja ne idu u šumske pustolovine već je pristup i program prilagođen njihovoj dobi. “I kod njih potičemo da što više vremena provode vani i za to imaju na raspolaganju veliku livadu kraj šume”, istaknuli su iz Malog žira na društvenim mrežama.

Liste čekanja, otvaranje novih lokacija šumskih vrtića, povjerenje roditelja i prije svega osmijeh na dječjim licima dokaz su da ponekad neuobičajenim opcijama treba pružiti priliku jer tko još ne voli “tortu od blata” i šarene gumene čizmice?!

Izvor naslovne fotografije: Vrtić “Šumska djeca”