Ako imate ovih 10 simptoma, vrlo vjerojatno patite od burnout sindroma
Bilo da ste karijerist, student ili radišna osoba koja radi od kuće, lako je moguće da možete doživjeti burnout, odnosno sagorijevanje. Ono što posebno zabrinjava kod takvog stanja jest činjenica da osoba u potpuno razvijenom sagorijevanju više nije u stanju funkcionirati – ni na osobnoj, ali ni na profesionalnoj razini.
U današnje vrijeme, nemoguće je ne žonglirati s više uloga, balansirajući između karijere, obitelji i osobnih ambicija. Ali usred tog kaosa, često zanemarujemo ključni aspekt našeg blagostanja: mentalno zdravlje. Jedan od najprožimajućih i najtiših izazova s kojima se žene danas suočavaju je burnout odnosno sagorijevanje.
Što je burnout?
Sagorijevanje je više od samog osjećaja umora ili stresa. To je stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovano dugotrajnim i pretjeranim stresom. Javlja se kada se osjećate preopterećeni, emocionalno iscrpljeni i nesposobni zadovoljiti stalne zahtjeve. Kako se stres nastavlja, počinjete gubiti interes i motivaciju koji su vas naveli da preuzmete određenu ulogu.
Ovakav užurbani i stresni život uz manjak sna je opasna kombinacija za organizam. Od burnout sindroma mogu patiti svi ako su duže vrijeme bili kronično izloženi stresnim situacijama koje su dovele do sagorijevanja. Mnogi misle da simptomi burnouta krenu tek kada više ne mogu izdržati na poslu, ali burnout zapravo počinje puno prije toga. Stvara se već kada osoba osjeća da počinje gubiti interes i motivaciju za rad.
ADVERTISEMENT
Izvor: Pexels
Koji su znakovi burnouta?
- Kronični umor– isprva se to vidi kroz nedostatak energije i danima vas prati osjećaj umor, a nakon toga i sama pomisao na sutrašnje obaveze osobu još više iscrpljuju.
- Problem sa snom – osoba je toliko opterećena mislima da se često zna i buditi iz sna što s vremenom dovodi do nesanice.
- Fizički simptomi – preskakanje i lupanje srca, bol u trbuhu, kratak dah, glavobolje i vrtoglavice su neki od simptoma burnouta.
- Loš imunitet – ako osoba pati od ovog sindroma, osjetljivija je na različite infekcije, prehlade i gripe.
- Anksioznost koja može dovesti do depresije – osoba postaje napta, konstantno zabrinuta, a s vremenom ta anskioznost može dovesti i do depresije da osoba više ne može funkcionirati – ni privatno ni profesionalno.
- Pesimizam – kada netko pati od burnouta, sve manje uživa u stvarima koje su je prije veselile, odmiče se od prijatelja i zatvara u sebe.
- Povećana iritabilnost – može se javiti osjećaj neučinkovitosti, beskorisnosti i da jednostavno nije moguće odraditi nešto jednako kvalitetno kao prije.
- Loša izvedba – kronični stres ubija dobru učinkovitost i efikasnost, što rezultira osjećajem velikog nezadovoljstva.
- Gubitak apetita – isprva osoba sve manje jede, nema osjećaj za glad što rezultira gubitkom tjelesne težine, a može dovesti i do zdravstvenih problema.
- Gubitak samopoštovanja – osoba koja izgubi motivaciju, nosi se s lošim rezultatima na poslu, ne jede, ne spava i otuđena je – počne manje cijeniti sebe i razviju negativnu sliku o sebi.
Izvor: Freepik
Kako si pomoći ako patiš od burnouta
Ako već doživljavate sagorijevanje, ključno je da se odmah bacite i na rješavanje tog problema. Ovo su neki koraci koje morate poduzeti:
Priznajte svoje osjećaje
Prvi korak prema oporavku je priznanje da ste izgorjeli. Prihvaćanje svojih osjećaja bez prosuđivanja omogućuje vam poduzimanje odgovarajućih radnji.
Potražite stručnu pomoć
Posavjetujte se sa stručnjakom za mentalno zdravlje. Terapija vam može pružiti strategije za suočavanje sa stresom i učinkovito upravljanje simptomima.
Ponovno procijenite svoje ciljeve
Napravite korak unatrag i preispitajte svoje prioritete i ciljeve. Provjerite jesu li realistični i usklađeni s vašim trenutnim kapacitetom.
Uzmite pauzu
Razmislite o pauzi od posla ako je moguće. Odmor ili čak nekoliko slobodnih dana mogu vam pomoći da se napunite i steknete novu perspektivu.
Bavite se tjelesnom aktivnošću
Vježbanje je odličan način za oslobađanje od stresa. Redovita tjelesna aktivnost može poboljšati vaše raspoloženje i razinu energije.
Povežite se s voljenima
Oslonite se na svoj sustav podrške. Dijeljenje osjećaja s prijateljima i obitelji može pružiti utjehu i pomoći vam da se osjećate manje izolirano.
Pronađite vrijeme za sebe
U vrtlogu obaveza imamo osjećaj kako nemamo vremena ni za što, ali dovoljno je dnevno sasvim malo posvećenosti samima sebi kako bismo s bolje osjećali. To može biti vruća kupka, slušanje omiljene pjesme, šetnja na svježem zraku ili gledanje opuštajućeg filma/serije prije spavanja.
Izvor: Pexels
Kako spriječiti burnout
Sprječavanje izgaranja zahtijeva proaktivan pristup upravljanju stresom i održavanju zdrave ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Evo nekoliko strategija koje će vam pomoći da do burnouta niti ne dođe:
Postavite granice
Naučite reći ne zadacima koji vas opterećuju. Postavite ograničenja u svom radnom opterećenju i pridržavajte ih se. Bitno je znati svoje granice i ne pretjerati.
Dajte prioritet brizi o sebi
Odvojite vrijeme za aktivnosti koje vas opuštaju. Bilo da se radi o hobiju, tjelovježbi, meditaciji ili jednostavnom čitanju knjige, osigurajte si da svaki dan posvetite vrijeme sebi.
Njegujte odnose podrške
Izgradite snažnu mrežu podrške. Okružite se prijateljima, obitelji i kolegama koji vam mogu ponuditi podršku i razumijevanje.
Uzimajte redovite pauze
Uključite kratke stanke u svoj dan. Udaljavanje od posla na nekoliko minuta može vam pomoći da razbistrite misli i poboljšate produktivnost.
Vježbajte svjesnost
Tehnike opuštanja, poput joge i meditacije, mogu pomoći u smanjenju razine stresa i poboljšati vaše mentalno blagostanje.
Izvor: Pexels
Ako već niste u stanju promijeniti posao, naučite s vremenom argumentirano reći “NE”. Zadržite svoj društveni život i nemojte se odricati svojih hobija. Promjena stava i uvođenje zdravih navika uvelike mogu pomoći poboljšanju vašeg cjelokupnog života. Okružite se pozitivnim ljudima koji će iz vas izvući najbolje i osvijestite svoju vrijednost.
Izvor naslovne fotografije: Pexels
ADVERTISEMENT