Važnost digitalnih kompetencija mladih

O važnosti digitalnih kompetencija govori i to da su one jedna od 8 temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Nacionalnog okvirnog kurikuluma.

Digitalne kompetencije prema DigComp smjernicama EU obuhvaćaju 5 područja:

• informacijska i podatkovna pismenost
• komunikacija i suradnja
• stvaranje digitalnog sadržaja
• sigurnost
• rješavanje problema

Kada pričamo o usvojenih osnovnim digitalnim vještinama, podrazumijevamo da osoba izvodi barem jednu aktivnost koja se odnosi na svako područje.

Čemu težimo vezano za digitalne kompetencije?

Europska komisija predlaže Digital Compass za prevođenje digitalnih ambicija EU-a za 2030. u konkretna djela. Cilj Digital Compassa je da do 2030. godine najmanje 80% građana (određeno kao udio pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine) ima barem osnovne digitalne vještine. Prema podacima iz siječnja 2023. godine, trenutni broj odraslih s osnovnim digitalnim vještinama je 54%. Prostora za napredak dakle svakako još ima. Sve do 2030. godine, države članice EU-a, u suradnji s Europskim parlamentom, Vijećem EU-a i Komisijom, oblikovat će svoje digitalne politike kako bi postigle ciljeve u 4 područja. 

Digitalne vještine i mladi u EU

Kakvo je stanje s digitalnim vještinama mladih u EU? Kada pričamo o mladima između 16 i 29 godina koji su prijavili svoje digitalne vještine kao osnovne/iznad razine osnovnih prosjek EU-a iznosi 71 %. Zemlje u kojima su udjeli najveći su:

• 93 % u Finskoj, 
• 92 % na Malti, 
• 89 % u Hrvatskoj 
• 87 % u Grčkoj i Nizozemskoj.

Najmanji udjeli su zabilježeni u Bugarskoj i Rumunjskoj i to od 46 %. 

Mogli bi reći da je usvojenost osnovnih digitalnih vještina kod mladih u Hrvatskoj na zadovoljavajućoj razini, no ono što je zanimljivo je da se našu zemlju često spominje zbog uočenih posebnosti. O čemu je točno riječ? 

Spolne razlike kod usvojenosti digitalnih vještina

Godine 2021. na razini EU-a nije bilo velike razlike na temelju spola u digitalnim vještinama koje su prijavili mladi. Međutim, ako pogledamo na razini država članica, situacija je različita: u devet zemalja udio mladih žena s barem osnovnim digitalnim vještinama je najmanje 5% veći od odgovarajućeg udjela mladih muškaraca. Najveći jaz u korist mladih djevojaka zabilježen je upravo u Hrvatskoj gdje 94 % djevojaka u usporedbi sa 84 % mladića ima barem osnovne digitalne vještine. Suprotna situacija može se vidjeti u četiri druge države članice u kojima je udio mladih muškaraca s barem osnovnim digitalnim vještinama veći za više od 5% (Luksemburg, Slovačka, Mađarska i Slovenija).

Korištenje interneta

Prema Eurostat statistici u 2022. godini internet svaki dan koristi 96 % mladih u dobi od 16 do 29 godina u EU-u u usporedbi s 84 % odrasle populacije. Ipak, Hrvatska je jedna od zemalja u Europi u kojoj je razlika u tome koliko Internet koriste djeca i odrasli čak 21% (europski prosjek te razlike je 12%). Za usporedbu, vrlo je mala razlika između korištenja interneta kod mladih i stanovništva u cjelini u Nizozemskoj, Švedskoj (po 2 %), Danskoj i Finskoj (po 5 %).

Diljem EU-a, mladi su češće sudjelovali u aktivnostima društvenog umrežavanja na internetu, tj. korištenju društvenih mreža od odrasle populacije. Zapravo, među aktivnostima analiziranim u ovom članku, razlika između udjela mladih i onog odrasle populacije uključenih u online aktivnosti najveća je za sudjelovanje na društvenim mrežama. Taj je obrazac uočen na razini EU-a gdje je razlika iznosila 25 % te također u državama članicama, s tim da je razlika dosegla 32 % u Češkoj, Hrvatskoj i Austriji.

Provjera izvora

Iako internet može ljudima pružiti mjesto za razmjenu iskustava i mišljenja, postoje i rizici. Jednako je važno pozabaviti se sigurnosnim problemima i omogućiti mladima da analiziraju, uspoređuju i kritički procjenjuju vjerodostojnost i pouzdanost izvora podataka, informacija i digitalnog sadržaja.

Unatoč velikom broju mladih koji koriste internet, samo 36% njih, na razini EU-a, sudjelovalo je u aktivnostima povezanim s provjerom činjenica na internetu i njihovim izvorima 2021. godine (posljednja godina za koju su podaci dostupni). Samo u pet zemalja udio mladih koji procjenjuju istinitost internetskih sadržaja bio je iznad 50 % (Nizozemska, Irska, Luksemburg, Finska i Švedska). Najniži udjeli zabilježeni su u Bugarskoj (24 %), Litvi (22 %), Rumunjskoj (21 %) i Cipru (18 %).

Međutim, mladi su u prosjeku 10 % vjerojatnije nego odrasla populacija provjeravaju činjenice ili sadržaj koji se nalazi na internetu. Razlika je u Hrvatskoj iznosila čak 19%, a u Irskoj 18 %. Nije bilo države članice EU-a, zemlje EFTA-e ili zemlje kandidatkinje u kojoj je manje vjerojatno da će mladi provjeriti svoje izvore od odrasle populacije. Na Cipru i u Crnoj Gori nije bilo razlike između dobnih skupina.

Više o razini digitalnih vještina mladih u Europi možete pročitati na linku. 

Koliko su razvijene vaše digitalne vještine? Provjerite na linku. 

Izvor naslovnice: CSI