Danas je Dan žena i još uvijek ga provodimo prosvjedujući

Dok svijet slavi Međunarodni dan žena, glasovi se dižu u jedinstvu protiv stalnih problema diskriminacije i zlostavljanja s kojima se suočavaju žene. U to ime se u Zagrebu danas u 10.30h na Trgu sv. Marka ispred Vlade RH organizira prosvjed odnosno javna akcija „Sigurne na radnom mjestu, slobodne od zlostavljanja!“. Ovu akciju su organizirale razne udruge za ženska prava, među ostalim, ŽENSKA mreža Hrvatske, Ženska sekcija Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje. Osim toga, u večernjim satima se održava i, sad već tradicionalni, Noćni marš s početkom u 18 sati na Trgu žrtava fašizma koji osim u Zagrebu, održava se i u Rijeci, Osijeku i Šibeniku.

Najčešći oblici diskriminacije 

Povodom ove javne akcije, kontaktirali smo Žensku sekciju Saveza samostalnih sindikata Hrvatske koja nam je rekla kako su najčešći oblici diskriminacije prema ženama oni seksualni i rodni, na osnovu anketiranja njihovih članica, a dešavaju se putem komunikacije sa nadređenim osobama i kolegama. Uz navedeno, dešava se vrijeđanje kroz uvredljive komentare, uznemiravanje direktnim kontaktima kroz dodirivanje dijelova tijela, omalovažavanja i umanjivanja doprinosa u odrađivanju radnih zadataka. Poseban oblik uznemiravanja je omalovažavanje trudnica i ne produžavanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Putem online poruka šalju se poruke neprimjerenog i uvredljivog sadržaja koje utječu na kvalitetu života i rada.

“Nužno je raditi na podizanju svijesti  u društvu i na radnom mjestu o neprihvaćanju takvih oblika diskriminacije i potrebi prijavljivanja osoba koje ih provode. Država bi trebala uskladiti zakonodavni okvir i poduzeti mjere da se kroz predškolski i školski odgoj djeci i mladima  ukazuje na negativnosti  i neprihvatljivost takvog ponašanja. Zato inzistiramo na hitnoj ratifikaciji Konvencije Međunarodne organizacije rada broj 190 o sprječavanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada.”

Globalni problem

Razne statistike koje su prikupile ugledne organizacije poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i UN Women otkrivaju sveprisutnu prirodu zlostavljanja žena. Šokantno je da je jedna od tri žene u svijetu doživjela fizičko ili seksualno nasilje, često od strane intimnog partnera. Ove brojke naglašavaju hitnost rješavanja ove globalne epidemije.

U Hrvatskoj je statistika jednako zabrinjavajuća. Prema izvješću MUP-a RH, posljednjih godina u porastu su slučajevi obiteljskog nasilja i zlostavljanja žena. Samo u 2021. godini prijavljeno je preko 10.000 slučajeva obiteljskog nasilja, što ukazuje na hitnu potrebu za sustavnim promjenama. Taj broj je nažalost i puno veći s obzirom na to koliko žena se još uvijek boji prijaviti nasilje.

Prema nekim istraživanjima nezavisnih stručnjakinja 73% žena doživjelo je više oblika spolnog uznemiravanja i oblika nasilja do pokušaja silovanja i silovanja. Od strane nadređenih takvih pojava uznemiravanja i nasilja je 70%, a ostatak od 27% odnosi se na kolege i vanjske suradnike.

Noćni marš

Večeras u 18 sati se održava i osmi po redu Noćni marš organiziran od strane feminističkog kolektiva fAKTIV, čije područje djelovanja obuhvaća borbu za radnička i socijalna prava žena, protiv rodno uvjetovanog nasilja prema ženama, te zalaganje za reproduktivna i seksualna prava. Razgovarali smo sa članicom kolektiva Vedranom Bibić koja nam na pitanje o tome koji su najčešći primjeri diskriminacije ženama u Hrvatskoj odgovara:

“Diskriminacija žena u kapitalizmu odvija se na uistinu svim poljima, pa da nabrojimo samo ona najočitija – žene obavljaju većinu neplaćenog kućanskog i njegovateljskog rada, brinu za djecu i starije, kuhaju, pospremaju i krpaju kućne budžete, paralelno rade i inflacija im jede plaće, a od njih se očekuje da budu odmorne i zainteresirane majke, seksi partnerice, odlične kuharice i ambiciozne poslovne žene. Svima nam je jasno da je takva situacija neodrživa.”

Kao da sve to već nije dovoljno, dodaje:

“Paralelno, žene trpe fizičko i psihičko nasilje i seksizam na svakom koraku, a kada progovore, često ih se ismijava, ne vjeruje im se i krivi ih se. Ako žele pobaciti, to im u Hrvatskoj onemogućuje 60% ginekologa i ginekologinja, pobačaj moraju platiti i moraju se opravdavati zašto žele obaviti medicinski zahvat, kao da su kriminalke. Kada podvučemo nabrojano, ovo su problemi, da se cinično izrazim, privilegiranih bijelih radnica. Što je s umirovljenicama, što je s trans ženama, što je s migrantkinjama, što je sa stranim radnicama? Na kakve tek probleme i diskriminatorne prakse one nailaze nipošto ne može stati u jedan odgovor.”

Vrijeme za promjene

Stručnjaci tvrde da su za smanjenje broja zlostavljanih žena potrebne sustavne promjene. To uključuje ne samo pravne reforme, već i društveni pomak prema uklanjanju ukorijenjenih rodnih stereotipa i promicanju jednakosti. Obrazovanje, kako u školama tako i na radnim mjestima, istaknuto je kao ključni alat za suzbijanje predrasuda i poticanje inkluzivnosti.

Članica kolektiva fAKTIV, Vedrana Bibić, smatra kako:

“Država, odnosno vlast bi trebala uvesti besplatan i dostupan pobačaj, ukinuti priziv savjesti, omogućiti javnozdravstvenu skrb svima, zaposliti dovoljno ginekologa i ginekologinja, a bome i svih drugih liječnika i liječnika, kao i medicinskih radnica i radnika, razviti sustav u kojem ima dovoljno državnih vrtića i dostojanstvenih domova za starije i nemoćne, ukratko i za početak, država bi trebala postati socijalna država. Naravno, netko bi trebao ispočetka ispisati i Zakon o radu koji u obzir uzima prava radnica i radnika, a ne isključivo poslodavaca te bi trebala napraviti sve da bude solidarna prema svima koji u ovu državu dolaze iz nužde, bježeći od rata i siromaštva.”

Prekidanje tišine

Jedan od najznačajnijih izazova u borbi protiv zlostavljanja je nedovoljno prijavljivanje incidenata zbog straha, srama ili nepovjerenja u sustav. 

Što bi trebali učiniti kako bi se žene osjećale sigurnijima da prijave nasilje pitali smo članice udruge fAKTIV i Ženske sekcije SSSH.

“Trebali bismo izokrenuti društvo i sustav naopačke, raditi na prevenciji nasilja, imati obrazovnu sustav koji gaji solidarne i feminističke prakse i uči djevojčice i dječake od vrtića kako biti brižni i nježni jedni prema drugima, trebali bismo izmiještati nasilnike iz doma, a ne žene i ostatak obitelji, trebali bismo imati medije koji ne žive od klikova pa ne izvještavaju o femicidima na nedopustiv način, trebali bismo vjerovati ženama kada prijave nasilje. Nastavite niz, vjerujem da svaka čitateljica može nadodati još jednu crticu iz vlastitog iskustva.” objašnjava nam Vedrana Bibić.”

Iz ženske sekcije SSSH dodaju:

“Činjenica je da žene koje su spremne na prijavljivanje bilo kojeg oblika diskriminacije i nasilja trebaju imati potporu i pravnu pomoć koju im u radnoj sredini prvenstveno može pružiti sindikat. Stoga pozivamo sve radnice da budu članice sindikata i sekcija žena pri tim sindikatima. Tada se može i osigurati nulta stopa tolerancije od strane poslodavaca.”

Dok se prosvjed odvija na Međunarodni dan žena, poklič za sigurnija radna mjesta i slobodu od zlostavljanja odjekuje ne samo diljem Hrvatske, već i širom svijeta. To je dirljiv podsjetnik da je borba za prava žena daleko od kraja, a kolektivna akcija je ključna za stvaranje svijeta u kojem svaka žena može živjeti i raditi bez sjene zlostavljanja koja se nadvija nad njom.

Izvor naslovne fotografije: Unsplash