Bajke i slikovnice  – kako čitati djetetu i u tome naći zajedničko veselje i korist?

Ako su vama čitali dok ste bili dijete onda se vrlo lako možete sjetiti osjećaja topline krila i slikovnice pred vama. Brojna istraživanja pokazala su kako se djeca kojoj se čita i priča od najranije dobi brže razvijaju, zainteresirana za okolinu, brže uče, bolje se snalaze u komunikaciji s drugima i lakše razvijaju predčitalačke vještine. Čitanje je jedna od najkorisnijih preporuka koju bi trebali provoditi kao dio ugodnog druženja roditelja i djece.

Čitanje potiče zadovoljstvo i ugodu kod djeteta. Ono vodi dijete u svijet umjetnosti i književnosti, te unaprijeđuje djetetove mogućnosti slušanja. Čitanje obogaćuje i djetetov rječnik i govorne sposobnosti. Želite li da vaše dijete zavoli čitanje, neke korake biti će potrebno poduzeti već nakon što dijete učini svoje prve korake. Imajte na umu da bajke, priče i slikovnice imaju svoju odgojnu i obrazovnu vrijednost.

„Emocije su jedan od najvažnijih činitelja koji utječu na cjelokupno funkcioniranje pojedinca i imaju glavnu ulogu u interpersonalnom životu.“ (Brajša-Žganec, 2003.)

Prednosti redovitog čitanja

Uključivanjem čitanja u svakodnevicu djecu čini opuštenijima i manje napetima. Izazovi predstavljeni i spomenuti u pričama čine ih otpornijima na izazovne situacije u odrasloj dobi i životu. Uče ih prevladavanju stresnih i traumatičnih situacija, upravljanje situacijama i upravljanjem emocijama kao preduvjetom za razvoj zdrave i funkcionalne odrasle osobe, a time se pospješuje otpornost na anksioznost i depresiju u odrasloj dobi. Izazovne situacije tijekom čitanja bajki kod djece dokazano proizvode neurokemijske putove u mozgu koji se prirodno pojavljuju.

Tijekom čitanja i traženja rješenja za glave likove u priči, često se dječji mozak dovodi u svojevrsnu ‘stresnu’ situaciju. Dovodeći ih kroz čitanje u takve ‘stresne’ situacije u priči, njihov se mozak uči biti manje podložan stresu u budućnosti, drugim riječima čitajući bajke i učeći djecu kroz igru i koreografiju mozak se uči kako bolje odgovoriti na stres. Nošenje sa ‘stresom’ se poboljšava i priprema za složenije situacije, učenjem i kroćenjem unutarnjih strahova. Istraživanja pokazuju kako je kombinacija senzorno poticajne okoline i igre potiče brži rast kortikalne površine mozga (vid,sluh,opip…).

Dječji mozak se upravo razvija kada se djeca prepuste kreativnom stvaranju i razmišljaju o bajkovitom sadržaju za vrijeme čitanja priča.

Savjeti za čitanje knjige djeci

Zajedničko čitanje slikovnica, bajki i kratkih priča izvrstan je početak razvoja predčitalačkih aktivnosti i vještina. Često roditelji misle da je čitanje vezano samo za razdoblje prije polaska u školu.

Psihologinja Sonja Pribela-Hodap, pripremila je korisne smjernice i savjete koji mogu koristiti.

• Knjigu najprije pročitajte sami. Kada znate što slijedi, čitat ćete s više živosti te ćete u čitanje lakše uključiti dijete.
• Dopustite djetetu da sâmo odabere što ćete mu čitati. Nemojte se iznenaditi kada poželi da mu istu priču čitate više puta, to znači da je želi zapamtiti.
• Dok čitate, dijete vam treba sjediti u krilu ili vrlo blizu vas kako bi osjetilo bliskost. 
• Pri čitanju se valja udobno smjestiti i isključiti izvore ometanja (radio, TV)
• Mala djeca posebno uživaju u čitanju ako mogu pratiti slike. Slikovnicu dovoljno približite kako bi mogla pratiti priču.
• Čitajte lagano, sporije nego inače govorite kako bi dijete moglo pratiti misao i zapamtiti pročitano.
• Dopustite djetetu da samostalno „čita“ i izmišlja priču, a vi ga slušajte.
• Kada dijete poželi, dopustite mu da såmo “čita” knjigu, izmišljajući priču, a vi slušajte.
• Što je dijete mlađe, priča treba biti kraća jer će djetetova pažnja brže odlutati.
• Poštujte djetetove želje i prekinite priču u trenutku kada dijete više nije zainteresirano za slušanje.