Zabrinjavajući podaci istraživanja: Prenatalni stres može dovesti do preuranjenog puberteta kod prvorođene kćeri
Stručnjaci su otkrili povezanost između preuranjenog puberteta kod prvorođenih kćeri i visoke razine prenatalnog stresa njihovih majki. Nisu pronašli isti rezultat kod dječaka ili kćeri koje nisu bile prvorođene.
Rezultati istraživanja longitudinalne studije koja je trajala čak 15 godina objavljeni su u izdanju časopisa Psychoneuroendocrinology. Ovo otkriće doprinosi istraživanjima u području fetalnog programiranja, studijama koje istražuju utjecaj stresa i drugih čimbenika koji utječu na trudnice na fetus i djecu dugi niz godina nakon rođenja.
Simptomi preuranjenog puberteta
Preuranjeni pubertet se vidi kroz promjene poput rasta tjelesne dlake, akni i aspekata kognitivne zrelosti, ali ne uključuje rast grudi ili početak menstruacije kod djevojčica, odnosno povećanje testisa kod dječaka.
Izvor: Pexels
ADVERTISEMENT
“Ovo je prvi takav nalaz i fascinantno je promatrati ga kroz evoluciju,” rekla je Molly Fox, antropologinja s UCLA-e, koja je vodila studiju sa suradnicima s UC Irvinea, UC Merceda, Chapman Universityja i Sveučilišta u Denveru.
Sindrom najstarije kćeri
Fox objašnjava da zrelost prvorođene kćeri, ali ne i rani početak menstruacije, može omogućiti da uspješno pomogne majci u odgoju drugih djece. Ovo otkriće također pruža uvid u tzv. “sindrom najstarije kćeri”, sociokulturni fenomen koji se odnosi na skrb i druge kućanske poslove koje prvorođene djevojke često preuzimaju, svjesno ili nesvjesno, kako bi pomogle u tradicionalnim roditeljskim ili odraslim odgovornostima potrebnim za vođenje kućanstva.
Istraživači su sudionike studije promatrali iz dva porodiljna klinička centra na jugu Kalifornije tijekom rutinskih posjeta prenatalnoj skrbi u prvom tromjesečju trudnoće.
Karakteristike sudionika
Žene su bile prosječno stare 30 godina, sve su bile starije od 18 godina. Za pola njih je to bila prva trudnoća, prenosi istraživanje Science Daily.
Sve su govorile engleski, 45% su bile bjelkinje i 30% latino žene. Sve su bile nepušači i nisu koristile steroidne lijekove, duhan, alkohol ili druge rekreacijske droge tijekom trudnoće. Rodilo se 48 posto djevojčica i 52 posto dječaka.
Razine stresa, depresije i anksioznosti kod žena mjerene su u 15., 19., 25., 31. i 37. tjednu kako bi se stvorila prenatalna ocjena psihološkog stresa. Također su ocijenjene dva do tri mjeseca nakon poroda kako bi se dodijelila postnatalna ocjena stresa.
Procjena depresije tražila je od ispitanika da ocijene istinitost izjava poput “osjećala sam se usamljeno.” Primjer pitanja o anksioznosti bio je prijerice koliko često su osjećale određene simptome, poput nervoze.
ADVERTISEMENT
Izvor: Pexels
U dobi od 8-10, 11-12 i 13-16 godina, biološki pokazatelji preuranjenog i gonadalnog puberteta djece mjerili su se odvojeno, uključujući rast dlaka, promjene na koži, rast u visini ili skokove u rastu, rast grudi i početak menstruacije, promjene u glasu i rast dlake na licu kod muške djece. Razina hormona koja su pokazatelji preuranjenog i gonadalnog puberteta mjerila se putem uzoraka sline u svim fazama procjene.
Studija je također mjerila čimbenike koji koreliraju s ranom zrelošću ili znakovima puberteta kod djece. To su bili smrt roditelja ili rastava roditelja prije djetetove 5. godine, odsutnost oca i niski prihodi dok je dijete bilo u dobi od 7-9 godina.
“Ovo istraživanje pokazuje značajne i doživotne utjecaje na žene i njihovo potomstvo kada je riječ o prenatalnim emocionalnim i drugim čimbenicima”, rekla je Fox. “Ovo je važno dok nastavljamo razvijati praktična i politička rješenja koja pridonose boljem pristupu zdravstvenoj skrbi i općem blagostanju trudnih majki“, zaključila je Fox.
Izvor naslovne fotografije: Pexels