Umjetnost nastala iz trauma – posjetite izložbu Her barbaric luxury i upoznajte jednu potpuno drugu dimenziju ženske snage
Šejla Kamerić, Jasmina Cibic i Selma Selman imena su koje ćete sigurno zapamtiti ako se ovih dana odlučite posjetiti mladu zagrebačku galeriju Trotoar.
ako tek četvrta izložba koju ova galerija organizira, Her barbaric luxury ostavit će na vas snažan dojam. Ne očekujte satima dugo prolaženje hodnicima galerije, čitanje sitnih slova ispod svake od umjetnina, jer to nije iskustvo koje vam Trotoar nudi.
Radi se o malenoj galeriji koju je moguće proći cijelu u svega par minuta. U sklopu izložbe koja je trenutno aktivna, u galeriji se nalazi svega 10 izlagačkih komada ranije spomenutih triju umjetnica. Iako se radi o manjoj izložbi s manjih brojem umjetnina, priče koje stoje iza njih nose mnogo dublju i snažniju poruku.
Nose i traume, negativne konotacije, žensku potlačenost i nepravdu, ali ne koriste ih kao razlog za žaljenje ili patetiku. Upravo suprotno, koriste ih kao poruku ženske snage.
Ovo su priče koje stoje iza njihovih radova i koje su ih na neki način inspirirale da svojom umjetnošću pomiču granice, educiraju, upozoravaju i mijenjaju.
ADVERTISEMENT
“Svojim individualnim praksama i osobnim iskustvom, ove umjetnice rade na osvještavanju mehanizama isključivanja, potiskivanja i izvrtanja.”
Jasmina Cibic, slovenska umjetnica, kao referencu svog rada koristila je povijesne priče iz Pariza i Varšave.
1913. godine, premijerna izvedba baleta Posvećenje proljeća, izazvala je burne reakcije javnosti. Spomenuti balet izašao je daleko izvan tadašnjih tradicionalnih okvira percepcije tog plesa te publici predstavio potpuno nosi stil baleta. Posvećenje proljeća srušilo je tadašnju percepciju balerine kao oličenja nježnosti i ženstvenosti kojoj bi svaka žena trebala težiti. Ples balerina u toj izvedbi bio je nezgrapan, pomalo agresivan, nagao, grčevit – sve ono što jedna žena nikako nije, ili barem nije smjela biti.
Idući dan, naslove francuskih medija punili su negativni komentari o premijeri. Ljudi su je u najvećem broju nazivali barbarskom. Jasmina je inspiraciju pronašla upravo u negativnih naslovima iz novina te je iz svakoga od njih uzela dio i pretvorila ga u umjetninu koja podsjeća na transparente koji su se našli na ulicama Pariza tijekom prosvjeda koji je izazvao “kontroverzni balet”. Njezina druga skulptura je pak svojevrsna kritika politike koja puno puta zadire u umjetnosti i upravo se preko nje pokušava probiti u društvo i učvrstiti svoje ideologije u narodu. Radi se o bilješkama arhitekta koji je gradio varšavsku Palaču kulture i znanosti, danas znanu kao ikonu staljinističke kulture, a tada nazivanu zvijezdom vodiljom.
Izvor: Vlastita fotografija
ADVERTISEMENT
Umjetnica se dovitljivo igra sa simbolikom oba povijesna događaja, a posebno ju naglašava činjenicom da za izradu umjetnina koristi kovano željezo, jedan od najčvrščih materijala koji ljudi instinktivno vežu za muškarce i ozbiljne građevinske pothvate. Jer kako bi jedna žena uopće mogla znati kako se tretira i radi sa kovanim željezom?
“One ne žele izazvati suosjećanje, a još manje traže pomoć (…) One zahtijevaju solidarnost. “
Šejla Kamerić inspiraciju za svoj rad našla je u ratnih pričama iz Bosne za vrijeme kojih su se tamošnje žene, uz svakodnevne strahote rata, morale nositi i s gnjusnim komentarima američkih vojnika.
Slika Bosnian Girl nastala je 2003. godine te danas, više od 20 godina kasnije, i dalje ostaje vrlo aktualna. Nešto što je u tom periodu trebalo za ljude predstavljati sigurnost i zaštitu, pretvorilo se u omalovažavanje najranjivijeg dijela ženske nutrine, njihovih tijela te na neki način negiranje njihovog osnovnog ljudskog dostojanstva.
Šejla svojom umjetnošću inzistira na empatiji, često se orijentirajući na specifičnosti ženske borbe.
Izvor: Vlastita fotografija
“Iz nasljeđenog barbarstva – u kulturnu posebnost.”
Posljednja umjetnica čiji vas radovi očekuju u Trotoaru je Selma Selman, umjetnica romskog porijekla koja je, za razliku od ostalih dviju umjetnice, glavna protagonistica svojih radova.
Česta polazišna točka njezinih radova, njezina je osobna povijest te način života njezine obitelji. Selmina umjetnost takošer je njezina svojevrsna borba protiv predrasuda s kojima se nosila cijelog života, a s kojima se njezina zajednica i dalje bori. Ona ni u jednom trenu ne bježi od svojih korijena, dapače, često ih jasno naglašava i ističe. Za svoje umjetničke instalacije koristi otpad iz dvorišta svojih roditelja, izvlači plemenite metale iz olupina, a meni se osobno urezala u pamćenje kao umjetnica koja je otkupila svoju slobodu od vlastitih roditelja.
Naime, u romskim obiteljima, ženska djeca imaju svoju cijenu, svotu koju roditelji mogu tražiti prilikom udaje svoje kćeri (iako bi točnije bilo reći prodaje). Selma je od roditelja saznala o kojem se novčanom iznosu točno radi i od njih jednostavno kupila svoju slobodu. Pomalo nevjerojatno da se takve priče događaju danas, u našoj neposrednoj blizini?
Izvor: Vlastita fotografija
Selma je također poznata i kao aktivistica za prava ženske romske djeca na obrazovanje, pokušavajući im, na neki način, barem povećati šanse za slobodan život (organizacija “Marš u školu”). Često izvodi umjetničke performanse, podsjećaju na izvanrednu Marinu Abramović, a srž njezine umjetnosti je transformacija vrijednosti. Na izložbi vas očekuju dvije njezine instalacije.
Sve u svemu, Her barbaric luxury donosi vam umjetnička djela tri izrazito snažne ženske figure. Svaka od njih svojom se umjetnošću bori za ženu, njezino dostojanstvo i slobodu – koristeći različite izvore i načine, ali uspješno postižući isti cilj.
Izložbu možete posjetiti do 16. ožujka u Mesničkoj 7, dok na njihovom Instagram profilu možete pratiti novosti jer često organiziraju razgovore i druženja s autorima (Trotoar Talks).
Izvor naslovnice: Unsplash