Intervju s Davorom Bruketom: “Stereotipiziranje sužava prostor za rast jer stvara lažne barijere i ograničava mogućnosti za kreativnost i inovativnost”

Imali smo priliku porazgovarati s Davorom Bruketom, istaknutom osobom u industriji oglašavanja, kako bismo razgovarali o značaju osobnog brendiranja unutar organizacija i njegovom utjecaju na profesionalni uspjeh i organizacijski kredibilitet.

U ovom inspirativnom intervjuu, Bruketa je podijelio vrijedne uvide o tome kako prisutnost u javnosti, kreativnost i vizualni identitet doprinose izgradnji povjerenja, odnosa s klijentima i cjelokupne percepcije tvrtke. Pričali smo o kreativnosti i emocijama, osobnom brendingu, vizualnom identitetu i stereotipima za koje smatra da itekako mogu utjecati na karijerne odluke i napredak.

Progovara i o konkretnim stereotipima i predrasudama s kojima se susreo tijekom svoje karijere dijeleći svoj stav kako je ključno razvijati svijest o predrasudama i aktivno raditi na njihovom prevladavanju kako bi se omogućio autentičniji i slobodniji razvoj pojedinca.

B: Osobni brending čelnih ljudi unutar organizacije – zašto je važan i kako ga izgraditi?

D: Osobni brending čelnih ljudi unutar organizacije izuzetno je važan jer povećava prepoznatljivost i povjerenje u kredibilitet organizacije. Kada su lideri istaknuti u javnosti, to pridonosi percepciji stručnosti i povjerenja koje tržište ima u tvrtku. U našoj struci, osobni brending dodatno se gradi kroz konferencije, gostovanja u medijima, kao i žiriranje u najvećim natjecanjima kreativnosti, gdje se potvrđuje znanje i iskustvo. Takva vidljivost ne samo da osnažuje osobni ugled, već i direktno doprinosi percepciji organizacije kao inovativne i stručne.

Izgradnja osobnog brenda započinje autentičnošću i transparentnošću. Važno je imati jasnu viziju i dosljedno komunicirati vlastite vrijednosti, bilo kroz javne nastupe, mentorstvo ili suradnju na značajnim projektima. Lideri trebaju biti prisutni na ključnim industrijskim događajima, kako bi njihova ekspertiza bila prepoznata i priznata od strane struke, a samim time i proširila utjecaj organizacije koju predstavljaju.

B: Često imaš javne nastupe. Smatraš li da to uz tvoja osobna uvjerenja doprinosi donošenju odluke klijenata da surađuju upravo s vama?

D: Hm, da, često imam javne nastupe i vjerujem da oni svakako igraju ulogu u donošenju odluka klijenata da surađuju s nama. Takva prisutnost u javnosti, kroz različite medije i platforme, omogućava klijentima da nas “upoznaju” te da bolje razumiju naš profesionalni pristup i razinu stručnosti. Što se tiče osobnih uvjerenja, iako možda ne moraju biti presudan faktor, često su povezana s načinom na koji pristupamo projektima. U tom smislu, profesionalne vrijednosti kao što su inovativnost, posvećenost detaljima i transparentnost mogu pomoći klijentima da prepoznaju da dijelimo iste ciljeve, što može dodatno olakšati suradnju.

B: Kako naći ravnotežu između kreative i klijenta? Koliko je sama prezentacija bitan faktor uvjeravanja klijenta da je upravo taj pristup pravi za njega?

D: Kreativnost je alat, pomoć da najjednostavnije dođemo do cilja, a ne cilj sam po sebi. Prezentacija, naravno, igra važnu ulogu. Važno je da na jasan i jednostavan način objasnimo prijedlog. Prezentacija, kao i prezentirana rješenja moraju imati jasan cilj – biti funkcionalna i riješiti konkretan problem.

B: Kako vizualni identitet utječe na sam sustav tvrtke i njeno funkcioniranje? Koliko je to relevantno ako pričamo o samom oglašavanju?

D: Vizualni identitet značajno utječe na sustav tvrtke i njeno funkcioniranje jer predstavlja prvi dojam koji tvrtka ostavlja, kako na unutarnju publiku tako i na vanjsku. Jasno definiran i prepoznatljiv vizualni identitet stvara koheziju unutar organizacije jer zaposlenici bolje razumiju vrijednosti koje tvrtka zastupa. To se može odraziti na način na koji tvrtka komunicira, donosi odluke i prezentira se vani.

Kada pričamo o oglašavanju, vizualni identitet postaje još relevantniji. On je temelj svakog marketinškog materijala i kampanje. Konzistentan vizualni identitet omogućava prepoznatljivost brenda u moru konkurencije, a to je ključno za izgradnju povjerenja kod potrošača. Kroz dosljednost u oglašavanju, potrošači lakše povezuju vrijednosti tvrtke s njenim proizvodima ili uslugama. Drugim riječima, vizualni identitet je ključni alat za usmjeravanje poruke i stvaranje emocionalne veze s publikom, što direktno doprinosi učinkovitosti oglašavanja.

B: Koji su najčešći stereotipi o oglašivačkoj industriji?

D: Iskreno, teško za odgovoriti jer ih vjerojatno postoji dosta, ali rekao bih da najčešći stereotipi uključuju nekoliko uvriježenih ideja koje često nisu potpuno točne. Prvi je da se “sve vrti oko površnosti i manipulacije“. Mnogi ljudi vjeruju da je glavni cilj oglašavanja manipulirati emocijama i ponašanjem potrošača kako bi ih se natjeralo na kupovinu. Iako je svrha oglašavanja utjecati na odluke, dobar oglas zapravo prenosi pravu vrijednost proizvoda ili usluge i pomaže potrošačima da donesu informiranu odluku.

Drugi čest stereotip je da “oglašivači samo prodaju san“, a to podrazumijeva da industrija nudi lažna obećanja i nerealna očekivanja. Međutim, kvalitetni brendovi i kampanje sve se više baziraju na autentičnosti i transparentnosti pri čemu je ključna istina o proizvodu ili usluzi koju se reklamira. Još jedan stereotip je da “oglašavanje nije stvarno kreativan posao” već da se temelji na ponavljanju istih formula i trikova. U stvarnosti, oglašivačka industrija zahtijeva visok nivo kreativnosti, inovativnosti i sposobnosti prepoznavanja trendova, a uspješni oglašivači moraju stalno pronalaziti nove i zanimljive načine za privlačenje pažnje potrošača.

Konačno, postoji stereotip da je “sve u oglašavanju glamurozno”. Istina je da ova industrija može izgledati privlačno izvana, ali iza svakog uspješnog oglasa stoji naporan rad, istraživanje, pregovori s klijentima i često pritisak rokova. Iako ima svojih glamuroznih aspekata, većina posla u oglašavanju zahtijeva strpljenje, upornost i timsku suradnju.

B: Smatraš li da stereotipiziranje utječe na osobni i profesionalni razvoj?

D: Mislim da to jako ovisi od osobe do osobe, ali generalno smatram da stereotipiziranje može značajno utjecati na osobni i profesionalni razvoj. Kada su pojedinci ili profesije izloženi stereotipima, to može ograničiti način na koji ih drugi percipiraju, ali i način na koji oni sami percipiraju vlastite mogućnosti. Na osobnom planu, stereotipi mogu smanjiti samopouzdanje i stvoriti prepreke u razvijanju autentičnog identiteta. Ako pojedinac osjeća da mora živjeti prema određenim očekivanjima ili se uklopiti u unaprijed definirane okvire, to može ograničiti njegovu sposobnost da istražuje i izražava svoj puni potencijal.

Na profesionalnom planu, stereotipi mogu utjecati na karijerne odluke i napredak. Ako je neka industrija, poput oglašivačke, stereotipizirana kao površna ili manipulativna, talentirani pojedinci mogu oklijevati u njoj tražiti prilike za razvoj. S druge strane, oni koji rade unutar industrije mogu se suočiti s predrasudama koje im otežavaju uspostavljanje kredibiliteta ili napredovanje, bez obzira na njihove stvarne vještine i doprinos. Stoga, stereotipiziranje sužava prostor za rast jer stvara lažne barijere i ograničava mogućnosti za kreativnost i inovativnost, kako na osobnoj tako i na profesionalnoj razini. Ključno je razvijati svijest o ovim predrasudama i aktivno raditi na njihovom prevladavanju kako bi se omogućio autentičniji i slobodniji razvoj.

B: Koje si stereotipe doživio na vlastitoj koži? Što je najgluplje što si čuo o sebi?

D: Kroz svoju karijeru susretao sam se s raznim stereotipima, posebno vezanim uz kreativnu industriju, oglašavanje i poduzetništvo. Jedan od stereotipa je da kreativci ne razumiju poslovnu stranu stvari i da ne mogu biti organizirani. Ljudi često misle da samo „crtamo“ ili „osmišljavamo nešto na brzinu“, a ne vide koliko analize, strategije i rada stoji iza svakog projekta. Još jedan stereotip koji me pratio je taj da agencije kao što je naša uspijevaju samo zbog “sreće” ili “poznanstava”, a ne zbog kvalitete i predanog rada tima. To je daleko od istine, jer smo svaku priliku morali zaslužiti kroz dosljednost i rezultate. Najgluplje što sam čuo o sebi? Možda da u ovim godinama više ništa ne radim, osim nešto malo operativnog dijela. Vjerovali ili ne, i dalje sam (ponekad i preaktivno) uključen u gotovo sve projekte na kojima radimo.

B: Vrati se u 1995. godinu i pošalji poruku Žiniću.

D: Veži se, polijećemo.

B: Što smatraš svojim najvećim neuspjehom?

D: Jednom prilikom sam već pričao o ovome i u ovih nekoliko godina nije se ništa tragično dogodilo pa i dalje najvećim neuspjehom smatram situaciju kada smo zbog krive procjene agenciju 2013. skoro doveli do propasti. Ali i to je bila lekcija. Možda se baš zato i nije ponovilo.

B: Koliko dozvoljavaš emocijama da utječu na tvoj posao?

D: Pa emocije igraju važnu ulogu u mom poslu, ali trudim se ne dopustiti im da previše dominiraju. Kreativnost sama po sebi dolazi iz emocija – strasti, inspiracije i želje da se nešto izrazi na novi način. Međutim, kao poduzetnik naučio sam da moram biti i racionalan, što znači donositi odluke koje nisu uvijek u skladu s trenutnim osjećajima. Važno je održati ravnotežu: dopustiti emocijama da pokrenu kreativni proces, ali istovremeno ostati pribran kada se radi o poslovnim odlukama i strategiji. Emocije mogu pomoći u razumijevanju publike i stvaranju autentičnih kampanja, ali hladna glava pomaže osigurati da te kampanje funkcioniraju i s poslovne strane.

B: Jesi li i privatno tako kreativan kao i u poslu? Na koji način to izražavaš kao tatager?

D: Pa moglo bi se reći, iako moram priznati da se s godinama moja uloga kreativnog tatagera umanjila i trenutno smo u fazi gdje više moram djelovati operativno. Pubertet.

B: Što bi poručio svima mladima koji žele postati Davor Bruketa, a tek sad upisuju fakultete, a ti si im uzor.

D: Sretno.

Izvor naslovne fotografije: Davor Bruketa