5 ključnih izazova s kojima se suočavaju zaposlene žene

Biti ili ne biti žena pitanje je sad… Na prvi pogled baš poput muškaraca ujutro se budimo, odlazimo na posao, bivamo na poslu kao i naši kolege i nakon radnog vremena odlazimo kući. Isto je, ali nije. Jer kad bismo ove prizore mogli zumirati jednim dodirom prsta kao što to činimo svakodnevno na našim mobilnim uređajima, uvidjeli bi da su žene tijekom svog radnog vijeka suočene brojnim izazovima s kojima se ti isti kolege s njihovog posla nikad nisu susreli.

Unatoč napretku u ravnopravnosti spolova, diskursu koji više nego ikad glasno progovara o pravima žena i prividnim jednakostima, mnoge zaposlene žene i dalje nailaze na prepreke. Ovi izazovi su složeni i mogu se razlikovati ovisno o kulturi, ekonomskom statusu i industriji, ali nekoliko ključnih pitanja često se ponavlja.

Prema jednom istraživanju provedenom od strane Europske komisije tvrdi kako je 2021. godine 67,7% žena radilo, dok je s druge strane, čak 78,5% muškaraca bilo zaposleno. Sve dok se ne nastavi raditi na stvaranju pravednijih i ravnopravnijih radnih mjesta i radne okoline, osiguravajući da sve žene imaju priliku napredovati i ostvariti svoj puni potencijal bez diskriminacije ili nepravednih prepreka (a treba uzeti u obzir i da smo prema statistikama obrazovanije od muškaraca), ovo će i dalje biti ključni izazovi s kojima se suočavamo.

Majčinstvo

Bilo bi neobično započeti ovaj popis bilo kojom drugom činjenicom. Osim što se žene koje na razgovoru za posao otvoreno kažu da planiraju majčinstvo najčešće svrstava na kraj liste kandidata, a ako se i zaposle, ovise o ugovorima o radu na određeno koji se lako raskinu.

Druga je stvar i to da ženin izostanak s posla radi brige o djetetu (što porodiljni dopust, što češća bolovanja zbog djeteta) vjerojatno utječe na njezin napredak u karijeri. U našem su društvu žene često odgovorne za većinu poslova vezanih za dom i brigu o djeci, čak i kada rade puno radno vrijeme što dovodi do značajnog stresa i izgaranja, jer balansiranje između privatnog i poslovnog itekako iscrpljuje.

Nejednakost u plaćama

U prosjeku, žene i dalje zarađuju manje od muškaraca. Žene se zapošljavaju s nižim početnim plaćama, a razlika u plaćama se povećava kako napreduju u karijeri. Zaposlena žena u EU-u zaradi u prosjeku 12,7 posto manje po satu nego muškarac, stoji u istraživanju iz 2021. koje je objavljeno na stranicama Europskog parlamenta. Te iste godine, najveća odstupanja zabilježena su u Estoniji (20,5 posto), Austriji (18,8 %), Njemačkoj (17,6 %), Mađarskoj (17,3 %) i Slovačkoj (16,6 %), dok je Luksemburg uspješno otklonio razliku u plaćama između muškaraca i žena.

Seksualno uznemiravanje

Prema jednom istraživanju više od 71 posto zaposlenih u Hrvatskoj doživjelo je spolno uznemiravanje na radnome mjestu. Većina od njih su žene. Neprimjereni komentari, fizički dodir ili čak prijetnje i zlostavljanje, samo su dio uznemiravanja kojima se žene susreću na svom osmosatnom radnom vremenu. Takvo ponašanje ne samo da stvara nesigurno radno okruženje, već može imati dugotrajne psihološke posljedice za žrtve.

Pritisak za dokazivanjem

Češći među ženama na radnom mjestu nego što je slučaj kod muškaraca. Nerijetko su upravo muškarci ti koji već pri zapošljavanju dobivaju moćne radne pozicije, dok su žene te koje se suočavaju s dodatnim pritiskom da se dokažu kako bi bile priznate kao ravnopravne svojim kolegama. Rezultat? Prekomjerni rad, stres i burnout.

O tome zašto stres na poslu doživljavamo kao normalnu pojavu pročitajte ovdje.

Stakleni strop

Prema definiciji, fenomen staklenog plafona označava barijere s kojima se žene susreću kod napredovanja do visokih menadžerskih pozicija u poslovnom svijetu. Metaforički, plafon je staklen, jer te barijere nisu toliko vidljive, ali ipak postoje i stoje ženama na putu prema vrhu hijerarhije u organizacijama. Iako žene čine značajan dio radne snage, one su često nedovoljno zastupljene na liderskim pozicijama.

Izvor naslovne fotografije: Pexels