Danas se obilježava Međunarodni dan protiv zlouporabe droga i nedozvoljenog korištenja opojnih tvari

Uporaba droga, od dostupnosti na tržištu, eksperimentiranja do pojave ovisnosti složen je društveni i zdravstveni izazov i pogađa milijune ljudi diljem Europske unije. Bolesti ovisnosti, nakon malignih i kardiovaskularnih bolesti, treći su po težini javnozdravstveni problem.

Važno je skrenuti pažnju ne samo na nepovoljne posljedice konzumacije droga, već i na prevenciju, kako pomoći mladima da odabiru zdrave opcije za sebe i/ili roditeljima da budu autoritet i podrška mladima.

HUHIV poziv na testiranje

U području prevencije ovisnosti i smanjenja šteta po zdravlje HUHIV radi od samih svojih početaka. Otvorivši CheckPoint centar u Zagrebu 2013. godine, s implementacijom testiranja na HIV i hepatitis C, mnogi pripadnici zajednice dobili su mjesto na kojem se mogu testirati, savjetovati, dobiti psihosocijalnu podršku i sustavnu podršku do pristupa liječničkoj skrbi te uputu gdje otići dalje vezano za druge teškoće.

Povodom Međunarodnog dana protiv zlouporabe droga i nedozvoljenog korištenja opojnih tvari, udruga HUHIV poziva sve zainteresirane na testiranje na HIV i hepatitis C, anonimno, povjerljivo, besplatno i bez najave, uz mogućnost savjetovanja i podrške o prevenciji rizičnih oblika ponašanja, prevenciji ovisnosti i zaštiti zdravlja, a o čemu možete saznati više na njihovoj web stranici. 

Analiza potreba zajednice u području prevencije ovisnosti

S ciljem procjene potreba zajednice u području prevencije ovisnosti i rizičnih oblika ponašanja mladih, udruga HUHIV je tijekom 2023. i 2024. provela analizu potreba lokalne zajednice u suradnji s četiri udruge koje djeluju u području smanjenja šteta. Procjenom potreba utvrđen je narativni pregled prevencije ovisničkih ponašanja i motivacijskih faktora s nastojanjem da se sažmu glavna iskustvena mišljenja i koncepti u zajednicama u području korištenja droga, pušenja, prekomjerne konzumacije alkohola, kockanja i ovisnosti o internetu i društvenim mrežama.

Rezultati analize prikupljenih informacija pokazali su da većina smatra da pravilno roditeljstvo može spriječiti uzimanje droga i razvoj drugih oblika ovisnosti. Iz raznih razloga, roditelji često nisu upoznati s aktivnostima svoje djece u školi i nakon škole. Neki nisu svjesni uključenosti svoje djece u korištenje droga jer su fokusirani na druge stvari kao što je zabrinutost za ocjene u školi. Oni ne povezuju pomisao na korištenje droga sa svojom djecom i zato se djeca s takvim djelima izvuku neprimijećena kroz vrijeme kada je to trebalo identificirati i prevenirati. Većina sudionika istaknula je potrebu poticanja roditelja da se više uključe u odgoj svoje djece ulaganjem više vremena za rješavanje njihovih psiholoških potreba.

Što se tiče školskih intervencija kao pristupa prevenciji zlouporabe tvari, većina smatra da je to važan način izgradnje dječjeg karaktera. Većina naglašava da je poučavanje djece o posljedicama upotrebe supstanci, izgradnja njihovih životnih vještina i pružanje motivacije i prilika koje su im potrebne, od najveće važnosti za prevenciju ovisnosti i da je to moguće postići. Svi sudionici poduprli su važnost intervencija zajednice u oblikovanju ponašanja adolescenata.

Istaknuta je i problematika neadekvatne informiranosti o različitim supstancama kao jedan od glavnih izazova za korištenje droga. Mišljenja su da adolescenti uzimaju tvari bez razumijevanja implikacija, već ih samo vide kao nešto za što su dovoljno zreli da konzumiraju.

Zanimljiva je izjava ispitanika kako se ne provodi adekvatna prilagodba novim generacijama koje su uglavnom orijentirane na pristup informacijama putem mobilnih telefona i raznih društvenih mreža. Bombardirani su raznim sadržajima koji uglavnom potiču na razne vrste rizičnih ponašanja, a nemaju dostupan pristup podršci, upozorenjima i drugim oblicima pravovremenih intervencija.

Detaljnije objašnjavaju da su potrebni lako dostupni načini digitalnog pristupa samopomoći, informiranju i povezivanju s relevantnim službama, inovativnim odnosno kratkim, jasnim i prilagođenim modelima edukacije o raznim metodama prevencije rizičnih oblika ponašanja poput jačanja životnih vještina u odnosu na rizike i opasnosti odrastanja. Ovime se naglašava da donosioci odluka i provoditelji preventivnih programa trebaju biti u korak s modernim načinima obuhvata i komunikacije s ciljanim skupinama društva i općenito.

Kvaliteta života osoba s problemom ovisnosti

Osobe s problemom ovisnosti često su marginalizirane i stigmatizirane. Zbog toga nemaju doživljaj dostupne zdravstvene skrbi niti su jednako spremne tražiti neku drugu pomoć.  To se odnosi i na popratna zdravstvena stanja poput virusnih hepatitisa, HIV-a, drugih spolno prenosivih infekcija, no i na sami problem ovisnosti. S ciljem obuhvata osoba s problemom ovisnosti i stjecanja temelja za izgradnju kvalitetnijeg sustava oporavka i resocijalizacije, udruga HUHIV provela je istraživanje kvalitete života aktivnih i liječenih ovisnika o opojnim drogama diljem Republike Hrvatske tijekom 2022. godine.

U istraživanju je sudjelovalo 273 sudionika, od kojih su 177 bili aktivni korisnici droga, a 96 su bile osobe u tretmanu liječenja ovisnosti u terapijskoj zajednici. Raspon dobi bio je od 18 do 70 godina (medijan dobi je 34). Rezultati istraživanja otkrivaju temeljne probleme ove populacije. Primjerice, gotovo svi liječeni sudionici istraživanja i nešto više od polovice aktivnih korisnika droga bili su nezaposleni, a gotovo jednak udio u obje skupine sudionika ima iskustvo gubitka radnog mjesta zbog problema ovisnosti. Više od polovice sudionika svoje materijalne prilike smatralo je lošima ili vrlo lošima. Kao glavne izvore navodili su socijalnu pomoć i pomoć obitelji. Činjenica da ne postoje putevi karijerne integracije liječenih ovisnika, niti percepcija da postoje pozitivne prilike za uključivanje u društvo dodatno stigmatizira ovu populaciju. 

Iskustva stručnjaka HUHIV-a s terena u radu s osobama s problemom ovisnosti govore da se radi o vrlo, vrlo izazovnoj dijagnozi i ljudima koji su u patnji. U istom istraživanju navodili su zdravlje i želju za normalnim životom kao glavni razlog za odabir liječenja, a kao glavne prepreke predrasude i nepovjerenje prema osobama s problemom ovisnosti. Stigma je podmukli alat divizije društva, koja učvršćuje negativna vjerovanja u podpopulaciji. Stigma nema niti jedan pozitivni ishod i od nje nemaju koristi ni objekti ni subjekti stigme. Radi se o automatiziranom negativnom razmišljanju o nekoj populaciji, što ih drži udaljenijima i time čini vjerovanja snažnijima.

Korelacijske analize istraživanja upućuju na to da se stigma češće veže upravo uz gubitak posla. Od ključne je društvene važnosti, čini se, ohrabrivati kvalitetne i pouzdane karijerne mogućnosti. Posao će donijeti financijska sredstva nužna za život i osjećaj autonomije i samoefikasnosti, odnosno doživljaj da su životni rezultati i izbori pod našom vlastitom kontrolom i da smo kapacitirani za nošenje s vlastitim izazovima. 

Hepatitis C – “Tihi” problem osoba s problemom ovisnosti o drogama

Testiranje u zajednici može pomoći zdravstvenom sustavu da učinkovitije odgovori na javnozdravstvene probleme poput epidemije HIV-a i hepatitisa C. Međutim, ono nije dovoljno i zbog toga se ističe korist tzv. outreach programa odnosno aktivnog rada “na terenu”, u zajednici s najugroženijim skupinama društva, gdje postoji potreba za testiranjem, savjetovanjem i podrškom, no ne postoji takva sustavna zdravstvena usluga.

U Hrvatskoj je dominantni prijenos hepatitisa C upravo u populaciji ovisnika o drogama (od 25% do 65%). Kao bolest koja je izlječiva, mnogi se još uvijek propuštaju uključiti u sustav zdravstvene skrbi. U iskustvu rada s terena, mnogo osoba s problemom ovisnosti koje imaju hepatitis C su pogrešno informirane o dostupnosti terapije. Potrebno je kontinuirano raditi na destigmatizaciji osoba s problemom ovisnosti kako bismo maksimalizirali šanse pozitivnog ishoda, a od takvog ishoda profitira cijelo naše društvo. Analize i istraživanja pokazuju nam trendove, no ne postoje dvije iste ovisnosti. Svaka ovisnost zahtjeva individualizirani pristup, uvide, razumijevanje i optimizam za dalje. 

O Udruzi HUHIV

Kao neprofitna organizacija, udruga HUHIV oslanja se na donacije kako bi mogla i dalje pružati usluge kakve svi zaslužuju: uvijek besplatne, povjerljive, visoko specijalizirane, suosjećajne te usmjerene na ljude i prilagođene potrebama svih koji nas trebaju. Više o mogućnostima donacija pronađite na njihovoj web stranici.

Izvor naslovne fotografije: Pexels