Zašto stres na poslu prihvaćamo kao normalnu pojavu?

„Osjećam se bezvoljno, iscrpljeno, nemotivirano“. „Burno reagiram i svi me na poslu živciraju“. „Imam strah od otpuštanja, kao i da me se ne cijeni dovoljno na radnom mjestu“. „Na poslu je kaos, kolege histeriziraju i zbog toga se ne mogu koncentrirati i muka mi je doći ujutro na posao“.

Ovo su otprilike prve stvari koje ćete naći na Internetu pretražujete li pojam stres na poslu. Ako pak ukucate značenje stresa kao takvog, na stranicama Hrvatske enciklopedije pronaći ćete više različitih i podužih definicija značenja riječi stres, ali u konačnici se sve svodi na jedno; stres je reakcija organizma na štetne agense iz okoline, ili vam ga na stresore. Kao nikad do sad (ili se bar o tome nije pričalo), današnje društvo osjeća se loše i to u prvom redu radi stresa i nelagodnih svakodnevnih situacija. Kako većinu svog tjedna provodimo na radnim mjestima, stres na poslu jedan je od najvećih stresnih neprijatelja.

Stres se ne shvaća ozbiljno 

Prema „Vodiču za kampanju: Upravljanje stresom i psihosocijalnim rizicima na radu“ kojeg je izdao HZZO, 72 % radnika smatra da je reorganizacija rada ili nesiguran rad jedan od najčešćih uzroka stresa povezanog s radom, 66 % stres pripisuje „radnim satima ili radnom opterećenju” dok 59 % radnika stres pripisuje „stanju uvjetovanom neprihvatljivim ponašanjem, kao što su zlostavljanje ili uznemiravanje”. Riječ je o sveeuropskom istraživanju javnog mijenja u kojem i činjenica kako 51 % radnika izvješćuje da je stres povezan s radom uobičajen na njihovome radnome mjestu zvuči zabrinjavajuće, dok približno četiri od deset radnika smatra da se stres na njihovom radnome mjestu ne shvaća ozbiljno.

Imam li dovoljno? Trebam li još?

Inflacija, prelazak na novu valutu kao i rekordno povećanje cijena, utjecalo je i na povremeni rast plaća, no koliko povećanje plaće je dovoljno? Trebam li bolju poziciju ne bi li imao i veću plaću? Je li rješenje da nakon posla još imam manje poslove sa strane? Koliko u posljednje vrijeme ima onih koji konstantno u sebi zbrajaju i oduzimaju troškove života? Sve to dodatan je stres s kojim se naše tijelo svakodnevno bori. Ima li lijeka ovom začaranom krugu?

„Kod radnika koji su pod dugotrajnim stresom, osim psihičkih problema, mogu se razviti ozbiljni fizički zdravstveni problemi, bolest krvožilnog sustava ili problemi mišićno-koštanog sustava. Kako ćemo reagirati u određenoj stresnoj situaciji, suočiti se ili odustati od pokušaja da svladamo situaciju, ovisi i o psihološkim i tjelesnim karakteristikama pojedinca“, stoji na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. 

Burnout klasificira se kao bolest

Kako dodaju, stres vezan uz posao se pojavljuje kao posljedica zbog neodgovarajućih zahtjeva radne okoline koji su u neskladu s mogućnostima zaposlenih. I ovdje dolazimo do sve češćeg sindroma modernog društva, poznatijeg i kao burnout, odnosno sindrom izgaranja na poslu koji označava progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada kao rezultata frustracija i stresa na radnom mjestu. 

I dok mnogi tvrde kako bi zbog traženja poslodavca bolovanja zbog stresa uzrokovanog poslom dobili otkaz, od 2019. godine Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila je burnout u svoj priručnik Međunarodne klasifikacije bolesti (ICD-11), kojega zdravstveni djelatnici mogu dijagnosticirati kao bolest. Kako bi se mogao dijagnosticirati Sindrom izgaranja na poslu, osoba mora pokazivati neke od znakova poput osjećaj manjka energije ili iscrpljenost, povećanje mentalne distanciranosti od posla, osjećaj negativnosti ili cinizma u prema poslu te pokazivati smanjenu profesionalnu učinkovitost.

Kako si u konačnici pomoći?

Na onim istim stranicama u pretraživanju koje smo na početku članka spominjali, naći ćete i savjete kako vi niste svoj posao i kako vaš život ne ovisi o kolegama jer vam oni nisu prijatelji, baš kao i da posao ne nosite kući, no jedno je reći, a drugo napraviti i u konačnici proživljavati. Svjesni smo da nismo „udani“ ili „oženjeni“ za svoj posao, ali on je dio nas ma što god mi mislili o tome. 

„Važno je naglasiti da je moguće napraviti promjene; prekinite s nekim aktivnostima koje nisu nužne, a koje su postale opterećenje, promijenite raspored obveza na poslu ili kod kuće. Primijenite redovitu i odgovarajuću prehranu, izbacite ili smanjite uzimanje kofeina, nikotina i šećera, bavite se tjelesnom aktivnošću radi održanja tjelesne kondicije, osigurajte redovit raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje. Ako možete, promijenite samu stresnu situaciju ili svoj odnos i pogled na nju, usvojite nove vještine komunikacije i pregovaranja. Zadržite osjećaj za humor u situacijama koje mogu izazvati stres, usporite i pronađite vrijeme za opuštanje, održite ravnotežu između rada i zabave. Podijelite probleme s prijateljima i obitelji, izvorima socijalne podrške, dobro upoznajte sebe i svoje granice tolerancije na stres. Ako je potrebno, obratite se svom liječniku obiteljske medicine radi daljnje obrade“, tvrde iz NZJZ „Dr. Andrija Štampar“.

Ako već jedan od savjeta primijenimo i bar jedan dan nam na poslu ono učini dobro, na dobrom smo putu. I da, možda pomogne i razmišljanje da će u nekom trenutku u danu otkucati i taj osmi sat.

Izvor naslovne fotografije: Pexels