Priprema, pozor – DOJENJE!

Znanstveno je dokazano da dojenje može značajno smanjiti faktore rizika od najozbiljnijih bolesti koje pogađaju žene. Tako primjerice, prema istraživanjima, rizik od razvoja raka dojke dojenjem smanjuje se za 4.3 % za svakih 12 mjeseci dojenja. Iako se predstavlja kao jednostavna, lagana i urođena aktivnost – nije rijetkost da većina majki naiđe na teškoće pri dojenju jer ono ipak i nije tako jednostavno. Dojenje je vještina koja se uči.

Moje iskustvo

Nakon poroda babica mi je rekla “dojenje je uspostavljeno” – HA-HA-HA kakva laž. Kvalitetno uspostavljanje ponude i potražnje je, za mene osobno, bio jedan od najtežih pothvata tokom prvih dana majčinstva. Zanimljivo, upravo o njemu su svi htjeli znati nešto više i, naravno, imali pokoji “kvalitetan” savjet i komentar. Pa sam tako čula da “nemam dovoljno mlijeka, da imam previše mlijeka, da moje mlijeko nije kvalitetno, da moram bebu dohraniti, ni u ludilu dohraniti.” Savjeti su dolazili sa svih strana, čak i od ljudi koji nikada nisu rodili ili dojili. Ubrzo sam shvatila da je dojenje “sport” o kojem svi imaju nešto “pametno” za reći. Nešto slično komentarima na stručnost i postupke trenera tijekom nogometnog prvenstva… svi znaju bolje od “Zlatka”.

Iako je za mene dojenje jedno predivno iskustvo koje je mog sina i mene povezalo do najmanjeg atoma, istovremeno je ponekad enormno iscrpljujuće i nerijetko me dovodilo do ludila i neopisive boli. Navlačenje dojke od 0-24 u regresijama i skokovima u razvoju znalo me u potpunosti iscrpiti i htjela sam 100 puta odustati, a bol koju sam prošla s mastitisom ne mogu niti opisati.

Očekivanja društva

Društvo očekuje kako će svaka majka bebu (barem na početku) dojiti, no istovremeno, kada nastupe problemi poput mastitisa i ragada nerijetko svi okrenu leđa jer to odjednom nije ničiji problem. Loptica se prebacuje s doktora opće prakse na ginekologa, s ginekologa na patronažnu sestru, s patronažne sestre na bolnicu gdje je majka rodila i tako u krug.

A majka…, majka na kraju nerijetko ostane u bolovima, sama i prepuštena bespućima interneta. Iako se dojenje aktivno promovira, izazovi vezani uz dojenje su itekako nedovoljno pokriveni. O mastitisu se govori premalo, a o emocionalnim izazovima s kojima se majka “nosi” nema niti govora. 

Bok, jel dojiš? 

Često me fasciniralo kako su me određeni ljudi nakon poroda prvo pitali “dojiš li”, a tek onda “kako si”. Nakon mog potvrdnog odgovora nerijetko bi dobila i pohvalu kako sam “dobra majka”. Nije rijetko da žene zbog zdravstvenog ili bilo kojeg drugog razloga odustanu od dojenja. Isto tako, neke majke se odluče da ne žele dojiti. Razlozi i  emocije su brojne i različite. Tko točno može definirati koja majka je dobra, a koja nije? Je l’ zaista dojenje neka mjerna jedinica? A što ako nakon što dojenja bebu ostavim 5h ispred televizora – gubim li bodove?

Odluka je na tebi i točka. 

Adaptirano mlijeko ili dojenje, kupovne kašice ili organske kašice iz bakinog vrta pripremljene u vlastitom domu, vrtić ili ne… Previše je odluka, da ne kažem izazova,  koje donosi majčinstvo. Negdje crta mora biti podvučena, a moj savjet, drage moje žene, majke, kraljice je da ju podvučemo sve zajedno tamo gdje nama to odgovara. Svaka odluka koju doneseš vezano uz dojenje je ispravna, ako si TI tako odlučila jer dojenje je isključivo odluka žene, a društvena očekivanja od majki će se tako i onako uvijek moći usporediti s beskonačnošću svemira.

Nerijetko prekid dojenja kod majke može dovesti do velikih emocionalnih problema, straha, grižnje savjesti, pa i srama. Zapamti da majčinstvo nema mjernu jedinicu niti je kartaška igra po čijem se završetku zbrajaju bodovi. Na kraju dana, jedino što je bitno je da ste vi i vaše malo blago sretni.  Za tvoje dijete ti si najbolja majka, bez obzira na koji način ga prehranjuješ. 

Savjeti za majku koja se odlučila za dojenje; 

1. EDUCIRAJ SE – O dojenju ima jako puno besplatnog sadržaja, a ako si možeš financijski priuštiti toplo preporučujem konzultacije sa savjetnicom za dojenje. Patronažna sestra također može biti od velike pomoći. Pitaj sve što te zanima, traži pomoć i educiraj se sama. Kao i u svemu, svaki početak je težak – olakšaj si tako što ćeš već u trudnoći naučiti nešto o tome što te čeka kada postaneš majka.  
2. PONEKAD DRUGI NE ZNAJU BOLJE –  O zdravstvenim informacijama razgovaraj s pedijatrom ili drugom osobom čijim savjetima vjeruješ. Prababa od tvog susjeda sigurno nije kompetentna reći ti je l’ tvoje dijete dobilo dovoljno na kilaži. 
3. NE HRANIŠ SAMO SEBE – Jedi kvalitetnu i nutritivno bogatu hranu, unosi dovoljno tekućine i ne preskači obroke jer bebi, ali i tebi, treba cjelovita prehrana.   
4. I TI SI BITNA – U cijelom procesu budi nježna prema sebi i ponekad stavi sebe na prvo mjesto.

Pomoć je dostupna (iako se jako slabo promovira)

U Zagrebu postoje besplatna savjetovališta za dojenje koja su dostupna na 5 lokacija: 

Adrese “Savjetovališta za djecu – prijatelj dojenja”:

• Dom zdravlja Zagreb – Istok, Grižanska 4
• Dom zdravlja Zagreb – Istok, Ninska 16
• Dom zdravlja Zagreb – Zapad, Prilaz baruna Filipovića 11
• Dom zdravlja Zagreb – Zapad, Vrabečak 4
• Dom zdravlja Zagreb – Centar, Avenija Većeslava Holjevca 22

Osobno sam bila na savjetovalištu u DZ Istok gdje mi je stručna osoba pomogla s ispravnim hvatom koji je vrlo bitan pri dojenju. Šokantna informacija bila mi je kako već godinama niti jedan otac nije bio sa svojom partnericom na savjetovanju. Osim što je to mom Mužu pomoglo u skupljanju par jeftinih bodova, stvarno šokantna izjava koja dokazuje kako su žene najčešće prepuštene same sebi u najranjivijem trenutku s bolovima kojeg si muškarci ne mogu niti predočiti. 

Ragade, mastitis, mliječni blisteri i ostali problemi povezani uz dojenje često se percipiraju kao “problemi majke”, ali ako nešto utječe na prehranu zajedničkog djeteta, nisu li to zajednički problemi?

Izvor naslovne fotografije: Unsplash