Znate li koja prehrana najlošije utječe na okoliš?

“Ono si što jedeš”, glasi jedna vrlo stara poslovica, no u posljednje vrijeme mogli bismo nadodati i onu “kako siješ tako ćeš i žeti”. Naime, istraživanja nam stalno govore da ono što jedemo ima veliki utjecaj na planet. Zapravo, studija koju su podržali Ujedinjeni narodi iz 2021. pokazala je da 34% emisija stakleničkih plinova dolazi upravo iz prehrambenog sustava.

Kada govorimo o ugljičnom otisku iz hrane, tada govorimo o količini stakleničkih plinova koji se emitiraju tijekom proizvodnje, prerade, transporta pa onda na kraju i konzumacije te iste hrane. Neki prehrambeni izbori imaju znatno manji utjecaj na okoliš od onih drugih, stoga je vrlo bitno odabrati one koji pogodno djeluju kako za nas, tako i za planet koji ostavljamo budućim generacijama. Izbor hrane može itekako odigrati važnu ulogu u rješavanju klimatskih promjena koje i više nego već osjećamo na vlastitoj koži.

Na koji način odabrati prehranu koja se ne kosi s našim preferencijama, a u isto je vrijeme pogodna za planet Zemlju? Prema istraživanju provedenom prošle godine na američkom sveučilištu Tulane, različiti tipovi prehrane, imaju i različit utjecaj na okoliš.

Keto i paleo prehrana neprihvatljiv su izbor za okoliš

Jedna od popularnijih prehrana u posljednje vrijeme, svakako je i keto prehrana. Bazirana je na unošenju veće količine mesa, no ispostavilo se da je takva prehrana jedna od onih koja je najmanje blaga prema okolišu. Baš kao i paleo prehrana za koju bi se mnogi iznenadili da spada u ovu neprihvatljivu po okoliš kategoriju s obzirom na to da je njezina filozofija da konzumira sve što se nalazi u prirodi.

“Procjenjuje se da keto prehrana, koja daje prednost velikim količinama masti i malim količinama ugljikohidrata, stvara gotovo 3 kilograma ugljičnog dioksida na svakih 1000 unesenih kalorija. Paleo prehrana, koja izbjegava žitarice i grah u korist mesa, orašastih plodova i povrća, dobila je sljedeću najnižu ocjenu kvalitete prehrane i također ima visok ugljični otisak, od 2,6 kilograma ugljičnog dioksida na 1000 kalorija”, istaknuo je u istraživanju profesor tamošnjeg fakulteta Andrew J. Yawn.

Povrće je “zakon”

I dok unos velikih količina mesa automatski stvara i znatno veći ugljični otisak, prehrana bazirana isključivo na povrću najpogodnija je za okoliš. Naime, veganska prehrana u istraživanju imala je najmanji ugljični otisak, stvarajući tek 0,7 kg ugljičnog dioksida na 1000 unesenih kalorija, što je manje od četvrtine učinka ketogene prehrane.

Odmah iza veganske prehrane, najblaža prema okolišu je vegetarijanska prehrana, dok je pesketarijanska prehrana koja se bazira na žitaricama, mahunarkama i morskim plodovima odmah ispod prema najmanjem ugljičnom otisku.

Zdravlju godi mediteranska prehrana

Ako govorimo o najzdravijoj prehrani, onda je tu svakako pesketarijanska prehrana inače znana i kao mediteranska koja se nerijetko nalazi na popisu onih koje su najpogodnije za zdravlje.

Američko istraživanje dodaje kako su i mali koraci prema smanjenju stakleničkih plinova značajni, a koliko su značajni svjedoči i podatak da ako bi trećina osoba u svijetu koji su inače svejedi na jedan dan konzumirali isključivo vegansku ili vegetarijansku prehranu u prosjeku bi to bilo jednako eliminiranju ugljičnog otiska nekoliko stotina milijuna prijeđenih kilometara motornih vozila. 

Prehrana je važan čimbenik za nas kao ljude, ali i planet Zemlju zar ne? I možda je važno koliko pojedemo, no ono što pojedemo još je više važnije za sve. Za budućnost koja dolazi.

Izvor naslovne fotografije: Unsplash