Zašto trošimo više nego što imamo i kako (pre)živjeti u takvim uvjetima?

Usred tih poteškoća i dalje postoji zabrinjavajući trend – prekomjerna potrošnja. Unatoč ograničenim sredstvima i mjesečnim primanjima, mnogi pojedinci troše iznad svojih financijskih mogućnosti.

Sanela Dropulić, direktorica Valoreschool obrazovne platforme za kvalitetno upravljanje novcem donosi savjete kako doskočiti ovom neželjenom fenomenu upravljanja novcem, te koje strategije koristiti za snalaženje u ovim burnim ekonomskim uvjetima.

Iskušenje konzumerizma

Jedan od primarnih pokretača prekomjernog trošenja leži u privlačnosti konzumerizma. U današnjem društvu pojedinci su bombardirani reklamama i društvenim pritiscima da steknu materijalna dobra. Želja za najnovijim napravama, modernom i brandiranom odjećom ili luksuznim predmetima često navodi ljude na prekomjerno trošenje, čak i kada si to ne mogu priuštiti. Ova kultura konzumerizma potiče način razmišljanja u kojem trošenje postaje sinonim za ispunjenje i sreću, bez obzira na financijske posljedice.

Jednostavan pristup obročnim plaćanjima

Dostupnost obročnog plaćanja (ali i raznoraznih kredita, kartičnog poslovanja i slično…) dodatno pogoršava sklonost prekomjernom trošenju posebice kada nemamo novaca koje bi mogli u dovoljnoj mjeri zaraditi. Uz jednostavan pristup kreditnim karticama, zajmovima i plaćanju na rate, pojedinci mogu podleći iskušenju trenutnog zadovoljstva bez razmatranja dugoročnih implikacija. Dok kredit može pružiti privremeno olakšanje, on često dovodi do ciklusa gomilanja dugova, zarobljavajući pojedince u neprestanoj borbi za ispunjavanje obveza otplate.

Inflacija i ekonomska neizvjesnost

Prevladavajući gospodarski uvjeti u Hrvatskoj, koje karakterizira rastuća inflacija i pad gospodarske aktivnosti, doprinose financijskoj nestabilnosti među građanima. Kako troškovi života i dalje rastu, pojedincima je sve teže spojiti kraj s krajem sa svojim fiksnim primanjima. U takvim okolnostima, jaz između troškova i zarada se povećava, gurajući pojedince prema neodrživim navikama potrošnje dok pokušavaju održati željeni životni standard.

Društveni pritisci i statusni simboli

U mnogim društvima, pa tako i u Hrvatskoj, postoji društvena stigma povezana s financijskim statusom. Pojedinci se mogu osjećati prisiljenima prikazati određenu sliku bogatstva i uspjeha, često pribjegavajući upadljivoj potrošnji kao sredstvu potvrđivanja. Pritisak da se drži korak s kolegama i društvenim očekivanjima tjera mnoge na prekomjerno trošenje, žrtvujući svoje financijsko blagostanje u potrazi za kratkotrajnim društvenim odobravanjem.

Svladavanje ekonomskih izazova

Unatoč zastrašujućem gospodarskom krajoliku, postoje strategije koje pojedinci mogu primijeniti kako bi se nosili s ovim izazovima i postigli financijsku stabilnost. U nastavku donosimo neke.

Izrada proračuna i financijsko planiranje

Usvajanje discipliniranog pristupa izradi proračuna može pomoći pojedincima da steknu bolju kontrolu nad svojim financijama. Davanjem prioriteta osnovnim troškovima i postavljanjem realnih ograničenja potrošnje, pojedinci mogu izbjeći prekomjerno trošenje i učinkovitije rasporediti resurse.

Izgradnja hitne štednje

Uspostavljanje hitnog fonda služi kao financijska sigurnosna mreža u vrijeme ekonomske nesigurnosti. Redovitim odlaganjem dijela svojih prihoda pojedinci mogu ublažiti utjecaj neočekivanih troškova i izbjeći pribjegavanje zaduživanju u vrijeme krize.

Vježbanje odgođenog zadovoljenja

Naučiti razlikovati želje i potrebe ključno je za obuzdavanje prekomjernog trošenja. Prakticiranje odgođenog zadovoljstva omogućuje pojedincima da daju prednost dugoročnim financijskim ciljevima nad trenutnim željama, potičući razboritiji pristup potrošnji.

Traženje financijskog obrazovanja i podrške

Opremanje vještinama financijske pismenosti osnažuje pojedince da donose informirane odluke o svojim financijama. Traženje smjernica od financijskih savjetnika ili pohađanje radionica o upravljanju novcem može pružiti vrijedne uvide i strategije za učinkovito snalaženje u ekonomskim izazovima.

Financijska pismenost

Statistike kažu kako je financijska pismenost stanovništva Europske Unije sljedeća: u populaciji od 16 do 65 godina čak 77% ljudi nema dovoljno znanja i vještina za rukovanje novcem.

Ako želite više naučiti kako upravljati svojim financijama, Valoreschool je jedna od prvih platformi u EU za financijsku pismenost i kvalitetno upravljanje novcem s ciljem osigurati kvalitetna i primjenjiva znanja za osobne i poslovne financije svakog čovjeka.

Škola nudi sadržaj koji svim korisnicima omogućava stjecanje znanja upravljanja novcem, svojim troškovima, zaradom, imovinom, pa na koncu i investicijama koje će ih na kraju dovesti i do financijskog prosperiteta. I tako željene financijske slobode. Žele osnažiti pojedince znanjem i alatima potrebnim za snalaženje u zamršenom svijetu osobnih i poslovnih financija.

Ako želite saznati više, posjetite njihovu web stranicu.

Izvor naslovne fotografije: Pexels