6 najvažnijih zaključaka Netflixovog dokumentarca ‘Hack Your Health: The Secrets of Your Gut’

Na Netflixu u zadnje vrijeme izlaze dosta dobri dokumentarci, a nama su posebno zanimljivi oni koji se tiču zdravlja i novih znanstvenih otkrića. Jedan takav je i Netflixov dokumentarac “Hack Your Health: The Secrets of Your Gut” (što bi u prijevodu značilo Hakirajte svoje zdravlje: Tajne vašeg crijeva), koji pruža neobičan i vrlo zanimljiv pogled u zamršeni svijet našeg probavnog sustava i trilijuna bakterija i drugih mikroorganizama koji ga nastanjuju. 

O mikrobiomu crijeva smo već pisali, no ovaj svijet s trilijunima bakterija, čini se, nikada nije dovoljno istražen. Uz slavnu njemačku znanstvenicu i stručnjakinju za crijeva, Giuliu Enders, ovaj dokumentarac na zabavan način istražuje duboki utjecaj zdravlja crijeva na rad mozga, mentalno zdravlje i opću dobrobit, a mi smo pripremili nekoliko najbitnijih lekcija koje smo naučili iz dokumentarca.

Samo bez srama

Ljudi inače osjećaju sram kada su u pitanju naša crijeva, kaže dr. Enders u filmu: “Potpuno je ludo kada razmišljate o tome, jer ovo je organ koji vas održava na životu”. Naša crijeva utječu na cijelo tijelo pa tako i na mozak. 

“Crijeva su zapravo drugi mozak, a iz evolucijske perspektive, naši mozgovi nikada nisu postojali bez signala koji dolaze iz crijeva”, kaže dr. John Cryan, profesor anatomije i neuroznanosti na Sveučilištu Cork u Irskoj.

Crijeva se djelomično nazivaju drugim mozgom jer proizvode mnoge iste neurotransmitere kao i mozak, uključujući serotonin i dopamin, koji igraju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja. Zapravo, oko 95 posto serotonina, kemijskog glasnika koji utječe na raspoloženje, san, probavu i seksualnu želju, stvaraju crijevne bakterije. 

Ovo je toliko bitan dio našeg zdravlja da je vrijeme da o ovome otvoreno pričate, pogotovo sa svojim doktorom/icom.

Crijevne bakterije igraju ključnu ulogu u imunološkoj funkciji i općem zdravlju

“Tijelo ne može samo probaviti hranu. Potrebni su nam mikrobi kako bismo to učinili ispravno”, u dokumentarcu nam objašnjava Dr. Enders. Najsitniji virus radi s malim bakterijama, koji radi s mnogo većim kvascem, koji radi sa super velikim čovjekom – a to je ono što zovemo mikrobiom, objašnjava ona. Najveći broj ovih organizama nalazi se u tankom i debelom crijevu, ali postoje i u cijelom tijelu. Iako većina ljudi misli da su bakterije štetne, 99 posto njih uopće ne utječe na naše zdravlje, a neke od njih nam čak mogu pomoći, objašnjava Enders.

Otprilike 70 posto našeg imunološkog sustava živi u našim crijevima. Bakterije treniraju imunološki sustav da odgovori na organizme koji bi mogli imati negativan utjecaj na zdravlje i pomažu ljudima u proizvodnji kemikalija za borbu protiv bolesti koje ne možemo sami proizvesti.

Mikrobiom crijeva igra ključnu ulogu u kontroli težine

Iako često vjerujemo da naši geni određuju naše zdravlje, sada znamo da i mikrobiom može biti vrlo važan za razvoj pretilosti, depresije ili alergija, a može čak utjecati i na razinu stresa, kaže Enders u dokumentarcu. 

“Ne znamo koliku ulogu igra u ovim entitetima. Za neke ljude to bi moglo biti stvarno relevantno, a za druge bi moglo biti manje”, kaže ona.

Bakterije komuniciraju s našim mozgom i drugim organima, pa čak i oblikuju naše hormone koji mogu učiniti da se osjećamo gladni ili siti.

Svatko ima jedinstvenu kolekciju ‘mikrobnih sjećanja’

Mikrobiom svake osobe oblikovan je njihovim individualnim izborima i životnim iskustvima. Hrana koju jedete, koliko vježbate, vaša razina stresa, mjesta na koja putujete, imate li kućne ljubimce pa čak i kakvo je bilo vaše djetinjstvo, jeste li doživjeli nedaće ili ne – sve to i još mnogo toga igra važnu ulogu u izgledu vašeg mikrobioma. Enders to opisuje kao “zbirku mikrobnih sjećanja”, a svako je jedinstveno (kao i svaki čovjek).

Mikrobiom svake osobe može imati drugačiji odgovor na istu hranu

S obzirom da svaka osoba ima potpuno drugačiji mikrobiom to znači i da dvije osobe mogu jesti potpuno istu hranu i imati vrlo različite reakcije. Dokumentarac to ilustrira dijeleći priče četiri različite osobe s jedinstvenim problemima s hranom. Dok zagrizu jabuku (osim jedne žene koja ne može jesti jabuke), objašnjavaju nam kako će svaka osoba probaviti jabuku na drugačiji način, uključujući vrste hranjivih tvari i količinu kalorija koje izvuče.

Odgovor svakog pojedinca na obrok, primjerice koliko podiže razinu šećera u krvi, povezan je s gubitkom i debljanjem, a na to utječe mikrobiom. Ovo objašnjava i zašto će jedna osoba biti pretila, a druga ne, čak i ako slijede isti obrazac prehrane.

Izgradnja zdravih crijeva ne znači brojanje kalorija ili izbjegavanje ‘loše’ hrane

Činjenica je: jedenje više cjelovite hrane, a manje visoko prerađene, povezano je sa zdravijim i raznolikijim mikrobiomom. Ali cilj je generalno imati zdrav odnos s hranom i uravnoteženu prehranu – a ne uskraćivanje. 

Prehrana bogata voćem i povrćem općenito se smatra idealnom za crijeva, objašnjava u dokumentarcu dr. Annie Gupta, suvoditeljica Goodman-Luskin Microbiome Centera na UCLA u Los Angelesu. Ona preporučuje čak praćenje broja porcija voća i povrća koje konzumirate svaki tjedan te smatra da sve između 20 i 30 obično se smatra dobrim.

Ovaj dokumentarac ističe važnost razgovora o mikrobiomu crijeva odnosno analizi stolice. U filmu četiri subjekta sudjeluju u istraživanju crijeva kojim se prikupljaju uzorci izmeta kako bi se ispitale vrste i razine prisutnih crijevnih bakterija.

“Biti otvoren prema crijevima i izmetu te dijeliti probleme povezane s crijevima omogućit će ljudima da komuniciraju o svojim zajedničkim pričama i istražuju različite načine ozdravljenja. Razmjena ideja može dovesti do inovativnih načina za obnovu cjelokupnog zdravlja putem crijeva. “, kaže dr. Aashish Jha, docent biologije i istraživač na NYU Abu Dhabi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji je prikazan u dokumentarcu. 

Tako da, drage mamagerice, ne zaboravite na redovite sistematske preglede, te ako imate određene probleme koji nikako ne prolaze, nije loša ideja obaviti pregled stolice. U međuvremenu, svakako preporučamo i da pogledate dokumentarac i naučite više o svemu.

Izvor naslovne fotografije: Netflix